MOSTAR – Živko Budimir, umirovljeni general HVO-a, smatra kako bi uhićenje i izručenje Radovana Karadžića Haaškom tribunalu moglo skinuti hipoteku s RS-a, te da bi RS mogao ostvariti svoju inicijativu o odcjepljenju od BiH. U tom smislu, on smatra kako bi se uskoro moglo očekivati uhićenje i Ratka Mladića te Gorana Hadžića. Također, i Srbija bi u ovoj situaciji trebala dobiti određene političke poene od međunarodne zajednice.
Kako komentirate cjelokupnu situaciju oko uhićenja Radovana Karadžića?
- Svi smo svjedoci uhićenja, a sada i izručenja Karadžića Haaškom tribunalu. Razmatrajući cjelokupnu situaciju moram izraziti osobno zadovoljstvo te zadovoljstvo svih ratnih ljudi, ne samo u BiH, nego i u široj regiji, što je napokon najtraženiji ratni zločinac Radovan Karadžić priveden te što će u vrlo skoro vrijeme pred tužiteljstvom i sudom za ratne zločine bivše Jugoslavije odgovarati za svoja nedjela.
Mnogi su skloni mišljenju da se već dugo zna gdje se nalazi Radovan Karadžić, ali da se čekalo pravo vrijeme za njegovo uhićenje. Slažete li se s takvim konstatacijama?
- Teško je za povjerovati da u današnje vrijeme velikog napretka tehnologije netko može toliko dugo vremena kriti svoj identitet i biti nedostupan pravdi i tijelima pravde, kao što je to bio slučaj s Radovanom Karadžićem, a sada s Ratkom Mladićem te Goranom Hadžićem. Osobno ne vjerujem u slučajnosti te tako ne vjerujem u slučajnost uhićenja Karadžića u vrijeme kada se nekoliko mjeseci vrlo intenzivno govori o mogućem raspadu BiH, pa se čak spominju određeni rokovi, te se tako navodi da se BiH može održati još četiri, pet godina Također, ovo treba dovesti u vezu s inicijativom o odcjepljenju RS-a, koja je sada službena jer je prošla kroz Vladu RS-a. Uhićenje Karadžića treba dovesti i u vezu s međunarodnom pozicijom Srbije, ali mislim da to nije najvažniji razlog njegovog uhićenja. Po meni, osnovni razlog ovog uhićenja je upravo inicijativa RS-a za odcjepljenjem, te se bojim da je uhićenje Karadžića pokušaj skidanja hipoteke s RS-a i da bi se na taj način otklonile sve zapreke koje stoje na putu realizaciji odcjepljenja RS-a.
Karadžić je prilikom boravka u pritvoru navodno izjavio kako se boji za opstanak RS-a te da bi ovo mogao biti kraj RS-a u ovakvom obliku. Je li moguć takav scenarij?
- Mislim da do toga neće doći, jer RS uživa jaku potporu međunarodnih subjekata, što je vidljivo i u Daytonskom sporazumu. Da te potpore nije bilo RS, koja je evidentno umjetna tvorevina nastala ratnim djelovanjem postrojbi Srba u BiH, ne bi do sada ni opstala. Treba uzeti u obzir da je RS gotovo etnički čist teritorij, da je rezultat politike koja se služila genocidom, te da su međunarodni subjekti ipak dopustili opstanak jedne takve tvorevine. Iz tih razloga nisam sklon vjerovati da se pokušava raditi na ukidanju RS-a, te da se pokušava dokazati da je RS nastala na genocidu. Skloniji sam mišljenju da bi sva ova situacija mogla dovesti u krajnjoj liniji i do odcjepljenja RS-a, a jedna takva geopolitička i geostrategijska promjena na području jugoistočne Europe donijela bi značajne promjene. Tada bi se ona mogla dovesti i u vezu s Kosovom. Vrlo je teško u ovom trenutku kvalitetno analizirati sve moguće rasplete situacije, ali svakako mislim da bi se tim pitanjem trebala pozabaviti neka od institucija. Sve ovo se posebno odnosi na interese i poziciju hrvatskog naroda u BiH.
U Srbiji su neki političari, konkretno radikali, te neke društvene osobe javno su podržale Karadžića i osudile njegovo uhićenje. Koliko bi uhićenje Karadžića moglo imati odraza na političku situaciju u Srbiji?
- Malo mi je paradoksalno da se, odmah nakon završetka velikog skupa potpore Karadžiću, on istu noć deportira u Haag i to bez ikakvih reakcija. Iz toga se da zaključiti da je taj miting potpore više u nekakvom smislu folklora odnosno deklarativne potpore i pokušaja da se ipak domaćoj javnosti pošalje poruka kako cijela Srbija i nije tako raspoložena zbog uhićenja. Ipak, mislim da neće doći do radikalnijih poteza u smislu otpora. Mislim da je sve ovo jedan vođeni proces s istog mjesta s koga je potekla inicijativa o uhićenju Radovana Karadžića.
Uporno se u kontekstu Karadžićevih zločina spominje samo Srebrenica, odnosno zločin nad bošnjačkim stanovništvom. Međutim, Karadžić je dirigirao i brojnim zločinima nad hrvatskim stanovništvom, koji se ipak uvijek guraju u drugi plan. Zbog čega je to tako?
- Neosporna je činjenica da je početkom rata u BiH počinjen niz radnji koji se mogu smatrati ratnim zločinom. Tu treba spomenuti banjolučku regiju koja je potpuno očišćena od Hrvata, Posavinu koja je u dobroj mjeri očišćenja od Hrvata. Takva etnička čišćenja ne mogu proći a da se ne primjenjuju najružniji oblici zlostavljanja, kako što je to činjeno upravo na tom području. Prije rata na području banjolučke regije i Posavine živjelo je 200.000 Hrvata, koji se nikada nisu ni vratili u svoje domove. Zločini su činjeni i na drugim područjima gdje su postrojbe Srba u BiH uspostavili vlast, a to je i dolina rijeke Neretve, prostor središnje Bosne, Jajca te niza drugih lokacija koja danas ne pripadaju RS-u a koja su u ratu bila osvojena od vojske RS-a. Mislim da je osnovni razlog što se na neki način zločini nad Hrvatima guraju u drugi plan, jer su u drugom djelu rata najveći zločini počinjeni nad bošnjačkim stanovništvom zbog toga što hrvatskog stanovništva tada nije ni bilo na područjima RS-a. Isto tako, treba naglasiti da je najgori i najstravičniji zločin ipak počinjen na području Srebrenice.
