Bez dokaza o Mladicu
Odlucujuci o tužbi za genocid koju su još 1993. vlasti tadašnje Republike BiH podnijele protiv SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, Medunarodni sud pravde velikom vecinom glasova genocid je ogranicio na zbivanja u Srebrenici u srpnju 1995. te Srbiju proglasio krivom iskljucivo za to što nije pokušala sprijeciti i kazniti taj genocid te što nije u cijelosti suradivala s Medunarodnim kaznenim sudom za ratne zlocine (ICTY).

Predsjednica Higgins kazala je da sud nije mogao utvrditi da je Srbija bila sudionica genocida u Srebrenici time što je pomagala bosanske Srbe u vrijeme kad je znala da njihove snage kane pociniti genocid. Sud takoder nije imao dokaza da su Ratko Mladic i drugi casnici bili casnici SRJ. Nema dvojbe da je SRJ davala znacajnu pomoc RS, ukljucujuci place casnicima, ali ih, navela je Higgins, to ne cini "organima SRJ".

Presudom su posebno ogorcene ratne žrtve, ali i javnost u Federaciji BiH, koja je godinama medijski uvjeravana da ce Srbija biti proglašena krivom za pocinjeni genocid u BiH. "Zlocinci", "izdajice", "nepravda", izvikivale su ogorcene Srebrenicanke koje su pred Palacom pravde u Haagu primile vijest o presudi. Slicni skupovi organizirani su i u BiH.

Trgovina za Kosovo
Izrecena presuda se, uz neskriveno razocaranje, objašnjava politickom igrom, odnosno kompenzacijom Srbiji za sasvim izvjestan gubitak Kosova. Zanimljiva je i izjava uglednog profesora Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Rešida Hafizovica, koji je kazao da bh. muslimani ne mogu ocekivati da ce njihovi životi biti šticeni kao životi drugih gradana u Europi.

Bošnjacki i hrvatski clan Predsjedništva BiH, Haris Silajdžic i Željko Komšic, takoder su izrazili razocaranje vecim dijelom presude kojim se Srbija oslobada odgovornosti za aktivno sudjelovanje u genocidu, ali isticu kako je, ipak, bitno da je dokazano postojanje genocida i srbijanska krivnja za njegovo nesprjecavanje.