Gospodine Pupovac,

Zanima me, zašto raspirujete mržnju i netrpeljivost svojim pokušajima zabrane koncerata MP Thompsona? Je li postoji mogucnost da Vam takva situacija u biti savršeno paše, kako bi i dalje mogli popunjavati medijski prostor pricama o svojoj ugroženosti?
Kada govorite o navodnim “porukama sa tog koncerta koje izazivaju strah” zašto konkretno ne navedete o kojim se to porukama radi? O onima koje govore o miru i ljubavi prema bližnjem i prema Bogu?
Izuzev toga, jedine poruke o kojima se može raditi su one u kojima se porucuje da je Hrvatska konacno nevisna i samostalna i da nikome necemo dopustiti da to promjeni.
Pozivanje na pozdrav “Za Dom spremni” nije baš najjaci argument obzirom da se radi o starohrvatskom pozdravu još od vremena Zrinsko-Frankopana. To što su taj isti pozdrav upotrijebljavale ustaše, nikako ne znaci da su oni i njegovi tvorci.
Slijedom toga, zanima me što bi Vi u stvari htjeli?
Zabraniti svaku rijec koju su ustaše upotrijebljavale? Možda da slovo “U” izbacimo iz abecede i govora opcenito? Moguce da bi Vam najbolje pasalo da, slijedom toga, Hrvati ostanu jednostavno nijemi.
Ukoliko vec nalazite za shodno da nas svako malo podsjecate na Jasenovac i tražite da se nikada ne zaboravi, onda dopustite i nama naša sjecanja na Domovinski rat koji takodjer nikada necemo zaboraviti. Pjesma “Cavoglave” samo je jedan u nizu tih podsjetnika.
Malo je godina prošlo od Domovinskog rata, gospodine Pupovac. Sjecanja su još jako, jako svježa, mnogi mrtvi se još uvijek oplakuju, mnoge nestale još uvijek se traži, a svako malo nas neka nesreca koja se dogodi u minskim poljima podsjeti na to tko ih je posijao širom Hrvatske.
I koliko god poštivali svaku nevinu žrtvu, cija god ona bila, ne zaboravljamo da su se sve te tragedije, sva ta ubojstva, mucenja, silovanja, paljenja odigravala u Hrvatskoj, a ne u Srbiji.
Slijedom toga, u cilju nekog zajednickog suživota, bilo bi dobro da shvatite da nam ne možete odredjivati kakvu vrstu glazbe cemo slušati, niti na cije koncerte cemo ici.
U biti, da je prošlo vrijeme kada ste nam tako nešto mogli naredjivati.
Sigurna sam da ce u tom slucaju naš suživot biti daleko, daleko bolji.

A po pitanju educiranja naše djece, ne brinite, gospodine Pupovac.
Najbolji primjer da smo ih kroz desetljeca ucili cemu treba je današnja neovisna država Hrvatska.