Odgovor na anketu  Hrvatske glazbene unije

http://www.lijepanasadomovinahrvatska.com/text07/2007_06_25_hgu.htm

    Poštovani,

s radošcu odgovaramo na Vašu anketu tim više što su Vaši opravdani zahtjevi podudarni s našim programom.

, .

Ponavljamo, sva otvorena pitanja koja navodite upitniku anticipirao je HSLS u svom programu. Navest cemo samo neke odrednice. Buduci da je kultura bitna nacionalna odrednica  u ujedinjenoj Europi, HSLS kao i do sada inzistira na prepoznatljivosti nacionalne kulture, što bi ,pojednostavljeno receno, mogao biti nacionalni identifikacijski kod. Isto tako dijelimo Vašu zabrinutost odnosom javne televizije prema nacionalnoj glazbenoj produkciji i to ne možda u pitanju kvantitete nego kriterija i kvalitete. Slijedeca bitna tocka u kulturnom programu HSLS-a je da  želimo osluhnuti i mišljenje samih kulturnih djelatnika kako bi u suradnji s njima analizirali postojecu legislativu i predlagali nove pristupe za rješenja koja je praksa pregazila, odnosno afirmirali ona koja su odoljela sudu vremena.

Evo i kratkih odgovora na postavljena pitanja:

1.U našem programu postoji dio koji se odnosi na kulturu i rado bismo primili sugestije struke.

2.Hrvatska popularna kultura je po definiciji dio nacionalnog identiteta. Problem nastaje kada je se pokuša pobliže definirati. Naime, uz istinske kulturne vrednote, nove tendencije, moderniret itd.cesto idu naplavine nevrijednog materijala ( kolokvijalno "kuruza") što kod odredjenog dijela konzumenata stvara zabunu.

3. Vrhunska popularna kultura trebala bi spadati u polje interesa Ministarstva kulture i trebala bi imati potporu i olakšice kao i drugi segmenti kulture.

4. Lokalne bi vlasti svakako trebale skrbiti i za specificne potrebe glazbenika i prije svega osigurati prostore za vježbanje i nastupe.

5. Nacelno prihvacamo tu mogucnost jer je notorna cinjenica da je popularna glazba spona s brojnom dijasporom. Ovdje se opet postavlja

pitanje: koja glazba, koji izvodjaci? Nacelno je pitanje smije li se ministarstvo tu ponašati arbitrarno i tko bi utvrdjivao kriterije. Živimo u vremenu u kojem je jedini kriterij tržište! Prema tome, ulogu ministarstva odnosno države vidimo u edukaciji buducih konzumenata uradaka popularne kulture.

6. Ne podržavamo. Javna televizija mora imati razinu ispod koje ne smije ici.

7. Hrvatska je glazba važan cinitelj nacionalnog identiteta.

8. Držimo da u vijecu HRT_a mora biti zastupljena i glazbena struka a ne da je pokrivaju kojekakvi "estradni umjetnici".

9. Satelitski bi program trebao biti otvoren i dekodiran za sve gledatelje.

10. Bi uz odgovornost struke za kvalitet izvedenog programa.

11.Mislimo da je u ovom trenutku hrvatska kinematografija u dosta teškom položaju ( raspala se mreža nekad razvijenih kinematografa) a oslobadjanje od PDV-a moglo bi lancano izazvati zahtjeve za oslobadjanjem i drugih. Možda je rješenje smanjenje PDV-a o cemu se stidljivo govori.

12. Sve najgore! Tko ce onda odgajati buduce konzumente?

13.Ponegdje u lokalnim sredinama vec postoje kriteriji za stipendiranje nadarenih mladih umjetnika. Mislimo da tretman koji se upravo traži za za vrhunske športaše nije dobar primjer.

14.Podržavamo snaženje pozicije intelektualnog vlasništva, jer živimo u vremenu plagijata, reciklaže vec ucinjenoga pa postaje pravo umijece razlikovati kopiju od originala.

15.Profesionalni nogometni klubovi su posebna tužna prica hrvatske demokracije. Dok god se ne privatiziraju uvijek ce biti poligon za pranje

novca pa   nece biti moguce otkloniti spregu velikih državnih firmi i

lokalnih bosova

 koji kupuju mjesta u pocasnim ložama, A one su, kako znamo, pokazatelj društvenog statusa. Zašto ga se ne bi kupilo tudjim novcem tj. novcem poreskih obveznika.

16. Sredstava od državne lutrije trebala bi se preusmjeriti i u financiranje kulturnih dogadjaja.

17. Ne podržavamo kulturni kolonijalizam odnosno jednosmjernu invaziju naših pozornica tzv . izmišljenim ili stvarnim velicinama. Proces mora biti dvosmjeran jer i mi imamo što ponuditi vecim sredinama. Medjutim kako nema središnje tocke odakle bi se sve to osmišljavalo nego je kriterij brza zarada ili politièka promocija onda je logicno da izostane briga za našu kulturu, pogotovo ako pojedinac ne može na njoj zaraditi.

18. Slažemo