PORAZ STRANAKA DESNE ORJENTACIJE
POTREBA ZA SNAZNIJIM UJEDINJENJEM
03.12.2007.
Izborni rezultati u Hrvatskoj iznenađujući su no i zabrinjavajući za sve one koji nacionalno promišljaju u Hrvatskoj i koji joj žele sretniju i svijetliju budućnost.
Po tko zna koji puta mnogi koji sebe nazivaju i smatraju političkim analitičarima nisu predvidjeli ovakve izborne rezultate, ali niti ovakav razvoj situacije nakon izbora. No o toj poslijeizbornoj traumi malo kasnije, a nakon površne izborne analize koja zasigurno zaslužuje puno više vremena i ozbiljniji pristup.
Na opće izbore izašlo je 64 % upisanih birača u RH odnosno 2.337.635 birača u RH i 90482 birača u dijaspori. Izborni prag prešlo je svega 7 stranaka i jedna koalicija koju čine dvije stranke što znači ukupno 9 stranaka. Izborni prag nije prešla niti jedna neovisna što znači da u Saboru neće biti neovisnih zastupnika osim zastupnika manjina.
Izborni zakon u RH vrlo je liberalan po mogućnosti prijave na izbore za Sabor RH (potrebno samo 500 potpisa potpore listi), no jedan od konzervativnijih po principu raspodjele mandata te tako ne predviđa kompenzacijeske mandate za one koji pređu izborni prag a ne osvajaju mandat izravnom raspodjelom po Dontovoj metodi. Zahvaljujući tome, veliki broj glasova birača koji izađu na izbore uvjetno rečeno propadne, odnosno ode strankama za koje birači nisu glasali. Pokazatelji ove površne analize govore da se ne radi o malom broju glasova a ovim izborima za Sabor RH 397.064 odnosno , 17 % od ukupno izašlih birača na izbore. Samo su dvije vodeće stranke u RH dobile više glasova od ovog broja nezadovoljnih koji svoj glas nisu htjeli dati stranci koja je na vlasti ali ni jednoj stranci koja je do sada sudjelovala u vlasti u RH.
Daljnjom analizom tih glasova koji su unatoč volji birača pribrojani u najvećoj mjeri dvjema vodećim strankama, za koje ti birači nisu htjeli glasovati, a na temelju njih će dobiti mandate u Saboru RH, može se zaključiti da su oko dvije trećine tih glasova glasovi birača koji podržavaju liste stranaka desne opcije, a koje nisu uspjele preći izborni prag (HSP, HČSP, Jedino Hrvatska, HP i Hrvatski pravaši,Ivo Lončar, Drago krpina, Tonči Tadić i dr.). To znači da uz osvojene mandate HDSSB-a i HSP-a, odnosno njihove glasove pribrojimo i ovih približno 250.000 glasova desnih birača koji su glasovali za liste koje nisu prečle izborni prag, to bi bilo više 400.000 glasova, odnosno više od 17% glasova na izborima.
To je realan pokazatelj koliko građana RH podržava stranke i liste desne orjentacije, no opravdano je pitanje zasto im je tako mala zastupljenost u ovom sazivu Sabora RH. Najočitiji uzrok je veliki broj stranaka i lista koje se svrstavaju u tu kategoriju, što dovodi do rascjepkanosti tog biračkog tijela. Tu činjenicu vrlo umiješno koriste HDZ i SDP potičući daljnju podijelu među strankama desne oorjentacije i kompromitiranjem istih. Iako im to nije na čast, to im se ne može zamjeriti, jer to je politika i političko djelovanje te njihova sposobnost.
Pa tko je onda objektivno najodgovorniji za ovakav poraz desno orjentiranih stranaka na ovim parlamentarnim izborima u RH?
Upravo lideri stranaka koje se svrstavaju desno od centra jer ponajčešće zbog svoje sujete i liderskih ambicija nisu u stanju djelovati zajedno. Potvrda je to stava simpatizera desnice da među desničarima nema pravog lidera koji je u stanju objediniti hrvatsku desnicu i osigurati da se u Saboru RH čuje i zastupa stav tog velikog dijela hrvatskog puka.
Dakako uz ove subjektivne slabosti same desnice prisutan je i niz objektivnih razloga poput izbornog zakona, vanjskih pritisaka, kontinuiranog razbijanja desnice od vladajucih stranaka, utjecaja medija, i drugih.
No, samo je jedan put ka oporavku desne političke opcije u RH, a to je ujedinjenje stranaka desnice i svi koji se tome suprotstavljaju nisu istinski desno orijentirani te ne žele oporavak desnice ili svjesno to onemogućavaju. Na koncu, iskustvo nam pokazuje da bez jake i utjecajne denice u Saboru RH i na političkoj pozornici nema korektiva hrvatske nacionalne politike ni zaštite nacionalnih interesa kako Hrvatske države tako ni Hrvata u BiH.
Argus |