STOLAC

Križnim putem protiv rušenja križa

Vjernici su se odzvali pozivu stolackog župnika don Rajka Markovica da se pridruže svojim prethodnicima koji su stoljecima hodocastili tim križnim putem i molitvom i opraštanjem odgovore na najavljeni vandalski cin rušenja i oskvrnuca katolickih svetinja na lokalitetu brda Križevac

Pobožnost križnog puta uz stari stolacki grad Križevac više stotina vjernika, predvodenih pastoralnim te generalnim vikarom hercegovackih biskupija don Ivanom Štironjom i don Lukom Pavlovicem uz župnike svih župa Stolackog dekanata, održana je u srijedu 19. sijecnja kao odgovor hercegovackih Hrvata katolika na za taj dan najavljeno rušenje kamenog križa na brdu Križevac i betonskih postolja za križeve uz brdo Križevac prema odluci glavnog federalnog urbanisticko gradevinskog inspektora Danijela Capelja od 21. svibnja 2004. i zakljucku glavne federalno urbanisticko gradevinske inspektorice Dragice Filipovic Curak od 28. prosinca 2004. godine. Tim se cinom htjelo izici u susret Povjerenstvu za ocuvanje spomenika kulture u Bosni i Hercegovini koje je pod predsjedanjem dr. Dubravka Lovrenovica stari stolacki grad Križevac proglasilo nacionalnim spomenikom zabranivši «zakonskim odredbama» na tom lokalitetu izvodenje bilo kakvih gradevinskih radova. Svi ljudi dobre volje u Stolcu glavnog pobornika oživljavanja Kanum-name sultan Selima I. iz 1516. o rušenju crkava i križeva vide u pristranosti rodene stocanke, clanice spomenutog Povjerenstva dr. Amre Hadžimuhamedovic, sestre prof. dr. Rusmira Mahmutcehajica.
Vjernici su se odazvali pozivu stolackog župnika don Rajka Markovica da se pridruže svojim prethodnicima koji su stoljecima hodocastili tim križnim putem i molitvom i praštanjem odgovore na najavljeni vandalski cin rušenja i oskvrnuca katolickih svetinja na lokalitetu brda Križevac. Znakovita je cinjenica kako se federalni vandalizam (do daljnjega odgoden) trebao dogoditi dan uoci muslimanskog Kurban- bajrama.
Reagirajuci na izjavu Nerina Dizdara, «predsjednika Stolackog foruma mladih» kako se «hrvatski narod nece previše suprotstaviti uklanjanju krstova u Stolcu, jer je rijec o promotivnim simbolima politike HDZ-a, koja je i stolacke Hrvate dovela u težak položaj», župnik Markovic smatra besmislicom koju je mogao izreci samo onaj kojemu je posve strana katolicka vjera i njezini simboli.
Isticuci kako su župljani stolacke župe s najdubljim ogorcenjem i s duhovnom boli doživjeli takve ministarske odluke i medijske komentare, župnik je najavio, a to je pobožnost križnog puta i pokazala, da Hrvati katolici stolacke župe i njihov župnik nece prestati izlaziti, mirno i dostojanstveno, na višestoljetni Križevac, od podnožja betonskih križnih postolja do podnožja kamenoga križa, ni prije ni poslije 19. sijecnja. Pobožnost križnog puta uz pojacano policijsko osiguranje prošla je bez straha, a molitvom i pjesmom iskazana je duboka vjera u Kristovo otkupljenje po križu i dana dužna zadovoljština Bogu za svaku protureligioznu mržnju i napad na križ kao na jedan od najvecih znamenja Katolicke Crkve i vjere.