Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za koordinaciju potpore i financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata Hrvata BiH, ima veliku odgovornost da od prispjelih ponuda na javni natjecaj za financiranje programa i projekata iz navedenih oblasti života izabere prave. Vlada Republike Hrvatske je iz sredstava državnog proracuna za pomoc hrvatskom narodu u BiH osigurala 25 milijuna kuna za programe i projekte koji nemaju tržišnu orijentaciju a promicu interese i zaštitu hrvatskog naroda u BiH. Kao i obicno kad je o besplatnom novcu rijec, velik broj zainteresiranih ocekuje dio tog kolaca za sebe. Tu su ponude subjekata i sa tržnom orijentacijom kao i onih koji sa promicanjem interesa i zaštite hrvatskog naroda u BiH, osim deklarativne nemaju nikakve veze. Clanovi Povjerenstva za koordinaciju pomoci Vlade Republike Hrvatske morat ce dobro otvoriti oci i prikupiti informacije iz raznih izvora kako od ove plemenite ideje korist ne bi imali oni koji novac za navedene svrhe nikako ne zaslužuju.
Posebno ne mediji tržišno orijentirani i koji se interesa i zaštite hrvatskog naroda u BiH sjete uoci raspisivanja natjecaja Vlade Republike Hrvatske o novcanoj pomoci hrvatskom narodu u BiH. Tih osobina su sve dnevne tiskovine a posebno ona koja u radnom odnosu ima novinara koji je svojevremeno sa stranica sarajevskog Oslobodenja negativno pisao o hrvatskom narodu, a sada iz broja u broj tog, kako se izbori bliže, biltena Lagumdžijinog SDP – e, Lijanovic Ivankovicevog Radom za boljitak i HDZ disidenta Marina Topica, malobrojnom citateljstvu namece za naciju «Bosanci i Hercegovci». Ili ciji komentator u nabrajanju Vlada koje su darovale novac za izgradnju kamenog polumjeseca u Mostaru «zaboravi» navesti Vladu Republike Hrvatske i na cijim stranicama se gotovo stidljivo piše o ratnim zlocinima muslimanske Armije RBiH nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO – e. Iz navedenih razloga dnevne tiskovine i agencije takvih osobina zaslužuju novcanu pomoc Vlade Republike Hrvatske koliko i sarajevski Dnevni avaz, Oslobodenje, Jutarnje novine ili agencija FENA i ONASA.
Novcanu pomoc Vlade Republike Hrvatske namijenjenu hrvatskim medijima u BiH od tiskovina zaslužuju samo Katolicki tjednik, Crkva na kamenu, Naša ognjišta, Glas mira, Svjetlo rijeci i Framost, od televizija HTV Mostar i TV KISS iz Kiseljaka te javne radio postaje koje se prije roka zadanog od Regulacijske agencije za komunikacije (RAK) nisu odrekle prefiksa hrvatski kao i sve privatne radio postaje koje su u svom nazivu zadržale prefiks hrvatski.
S pravom financijsku potporu javnim glasilima na hrvatskom jeziku od Vlade Republike Hrvatske ocekuje i Udruga hrvatskih novinara u BiH za znanstveno strucni casopis za medijska i društvena istraživanja pod nazivom «Mediji i novinarstvo». Rijec je o jedinoj hrvatskoj novinarskoj strukovnoj organizacija u BiH koja se od osnivanja 5. prosinca 1998. neprestano zalaže za javne elektronske i tiskane medije na hrvatskom književnom jeziku i Neovisni novinarski sindikat, nedavno konacno osnovan. U tom cilju Udruga stalno ukazuje na neodrživost javnog RTV sustava u kojem su Hrvati kao konstitutivan i suveren narod, zahvaljujuci i hrvatskim politicarima, unatoc medunarodnim poveljama o ljudskim i nacionalnim pravima, ustavima i zakonima BiH, Federacije BiH i županija ostali bez javnog RTV servisa u Bosni i Hercegovini.
Casopis «Mediji i novinarstvo» tiskat ce se na hrvatskom književnom jeziku i latinicom te ce služiti za dodatnu edukaciju mladih kadrova, novinara i studenata novinarstva na Sveucilištu u Mostaru i u tom smislu imat ce gotovo udžbenicku vrijednost. Casopisom ce se unaprijediti razvoj novinarske, znanstvene i akademske misli u Bosni i Hercegovini te obogatiti nezavisno izdavaštvo na hrvatskom jeziku, ciji preteca je «Bosanski prijatelj», prve novine tiskane na hrvatskom jeziku u BiH nakladnika fra Ivana Frane Jukica. Od Casopisa se ocekuje puni doprinos visoko strucnoj i znanstveno istraživackoj afirmaciji Udruge hrvatskih novinara u BiH i njezinih clanova, jer ce kao društveno i znanstveno koristan doprinijeti razvoju novinarstva i ocuvanju hrvatskog književnog jezika.
Nepobitna je cinjenica da danas hrvatski narod u BiH osim katolickih (tjednih i mjesecnih), nema dnevnih novina, novinsku agenciju niti internet portale koji afirmiraju hrvatske i katolicke vrijednosti. Zato se od Vlade Republike Hrvatske i hrvatskih iseljenika u svijetu ocekuje pomoc dokazanim hrvatskim novinarima i medijima, kojima je uz nezaposlene, umirovljenike i invalide i obitelji ubijenih hrvatskih branitelja i civila koji nemaju mirovinu iz Republike Hrvatske najpotrebnija pomoc.
Od Povjerenstva za koordinaciju pomoci Vlade Republike Hrvatske koje predvodi predsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Ivo Sanader se ocekuju pravilne odluke. Posebno se to ocekuje od clanova Povjerenstva, Zdenke Babic Petricevic i Ivana Bagarica koje je hrvatski narod iz BiH i iseljeništva izabrao za zastupnike u Hrvatskom saboru. Oni su dužni opravdati povjerenje hrvatskih biraca i prilikom raspodjele novcane pomoci poreznih obveznika Republike Hrvatske a u cemu im od velike koristi mogu biti istinski i nepotkupljivi borci za prava hrvatskog naroda u BiH.
Suradnjom s hrvatskim domoljubima u BiH izbjeci ce se greške Racanove Vlade koja je prošle godine Glazbenoj školi u Zenici darovala 80 000 kuna za nabavku instrumenata polomljenih na ledima hrvatskih zatocenika u vrijeme kad je ta škola bila logor muslimanske Armije RBiH i kada se i danas traga za posmrtnim ostatcima okrutno ubijenih Hrvata.
Racanovu grešku Vlada Republike Hrvatske može ispraviti dodjelom novcane pomoci Hrvatskoj udruzi logoraša Domovinskog rata za projekt pod nazivom «Klasifikacija i verifikacija logora i drugih mjesta zatocenja te oblika torture u njima tijekom rata u BiH 1991. – 1996.». Realizacijom toga projekta Udruga ce konacno prikupiti podatke o više desetaka tisuca hrvatskih civila i branitelja koji su kao logoraši bili žrtve surovih i necovjecnih postupaka muslimanske Armije RBiH i vojske Republike Srpske. O tragicnoj sudbini hrvatskog naroda u BiH najbolje govori neovisno istraživanje informativne agencije SAD-a, USIA (United States Information Agency) prema kojem su Hrvati najbrojnije žrtve rata u BiH. Podatci spomenute agencije pokazuju da je neposredne fizicke posljedice sukoba pretrpjelo 42% Hrvata, 15% Muslimana i 13% Srba. Navedene cinjenice mora imati u vidu ovogodišnje Povjerenstvo za koordinaciju pomoci Vlade Republike Hrvatske prilikom odabira programa i projekata od interesa za politicku i biološku opstojnost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.