REMEMBER BLEIBURG MASSACRE - DO NOT HATE - DO NOT FORGET ISKAZI - SVJEDOČANSTVA ISTINA O STRADANJU, MUČENJU I NEHUMANIM POSTUPCIMA OD STRANE SRBA PREMA HRVATIMA I MUSLIMANIMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE CIJI JE KRAJNJI CILJ BIO STVARANJE ETNICKI ČISTE VELIKE SRBIJE....  - VIŠE
Blaiburg

 

Gracac - KA 0002

Ocjena: / 0
LošeOdlično 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA GOSPIĆ

 

Broj 511-04-02-KU/ 90 /92.

Datum 21.07.1992.

 

 

 

VOJNOM TUŽITELJSTVU OPERATIVNE ZONE

 

JAVNOM TUŽIOCU

K A R L O V A C

 

 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

 

 

KRIVIČNA PRIJAVA

 

 

 

  1. JASMINKA MANDIĆ       , zvani _________________,

(ime i prezime)                                                                                      (nadimak ako ga ima)

otac  Danilo Drezgić i majka _______  ___, rođene __________________,

(ime i prezime)                                                (ime i prezime)                                 (djevojačko por.ime)

rođen dana   24.11.1930. u   Gračac općina  __Gračac__,

R   Hrvatska , stanuje u  __Gračac __,  ulica  ____Gračac broj    bb ,

 

općina  Gračac____, narodnost _ srpkinja__, zanimanje __profesor__,

 

 

sada na slobodi, zakonski zastupnik (ako je maloljetan) je____________________________,

 

z b o g   krivičnog djela ugrožavanje teritorijalne ukupnosti iz čl. 236. B. KZ RH

 

Postoji osnovana sumnja da je prijavljena tijekom 1990.g. i 1991.g. sa još nekim osobama poduzela i izvršila više protuustavnih radnji s ciljem da dijelove Republike Hrvatske Odcijepi i pripoji drugoj državi i na taj način promjeni međunarodno priznate granice Republike Hrvatske.

 

 

o b r a zlo ž e n j e :

 

 

Prijavljena je dana 25.07.1990.g. na tzv. i srpskom saboru održanom

u Srbu, SO D.Lapac izabrana u tzv. "Srpsko nacionalno vijeće", a nakon toga i za predsjednika SO Gračac.

Pod njenim predsjedavanjem skupština je donijela odluku. o pristupanju

Općine Gračac tzv. SAO Krajini.

Dana 28.02.199l.g. kao član srpskog nacionalnog vijeća.potpisala je rezoluciju o razdruživanju RH i SAO Krajine i pristupanju odnosno ostajanju u bivšoj SFR Jugoslaviji.

 

Ova rezolucija objavljena je "Glasnikom Krajine" broj 1., od 02.04.199l. godine. U istom glasniku u svojstvu predsjednika SO Gračac potpisala je Odluku.o osnivanju javnog poduzeća "Šume Krajine" u kojemu su ušle sve šumarije sa područja općine Gračac.

 

Opisanim radnjama počinila je KD iz čl. 236. B st. 1. i 2 . KZ RH.

 

 

 

Prilog:

Fotokopija "Glasnika Krajine"

br. 1. od 02.04.1992.g.

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA GOSPIĆ

Broj: 511-04-02-KU-190/92.

Gospić, 20.01.1993.

 

 

VOJNU DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO

K A R L O V A C

 

 

VEZA: Vaš akt KT-587/92. od o8.siječnja 1993. godine.

 

 

Postupajući po Vašem aktu broj i datum gornji, operativnim radom došli smo do slijedećih saznanja:

Za vrijeme dok je Jasminka Mandić bila predsjednica SO Gračac, da li je sada nije nam poznato, Oružane borbe vodile su  se na području Ričica i zaseoka Petraci te na području Lovinca, gdje je bilo hrvatsko stanovništvo, a napadi na ova mjesta vršeni su iz Ploče i Štikade mjesta gdje živi pretežno srpsko stanovništvo, a pripadaju pod općinu Gračac.

Mjesta Lovinac, Sveti Rok, L. Cerje i Ričice gdje živi skoro stopostotno hrvatsko življe bilo je u totalnoj blokadi 3 mjeseca 1991. god. Na navedena sela i stanovništvo stalno u

toku ta 3 mjeseca vršen je oružani napad. Pojedini mještani hrvatske nacionalnosti bili su lišavani slobode te odvođeni u zarobljeništvo u Knin i dalje.

Za vrijeme oružanog napada na navedena mjesta smrtno je stradala od krhotine granate starica Mataić Marija iz Lovinca stara oko 70 godina. Kovačević Ante mještanin sela Vranik u

općini Gračac lišen je slobode te od udaraca i nepružanja pomoći preminuo je"u zatvoru Knin.

Po upadu srbo-četnika u navedena sela od zadobivenih batina također je preminuo i Skorup Mile zv. Tudumor iz sela Ričica. Ovi pokojni su kasnije kao leševi izručeni u razmjenama, dok prema našim saznanjima je ubijen  još oko 8 građana hrvatske nacionalnosti koji nisu ni izruženi. Iz sela Ričica Badžek Ika i Mataić Kata, iz Cerja Rupčić Joso zv. Joja Bakanov i njegova supruga, iz Lovinca Pavičić Joso i Mile zv. Radankovi gluhonijemi, te Brkić starac iz zaseoka Pavičić i Šulentić iz Svetog Roka.

Nakon pada u ruke srb o-četnika i protjerivanje građana hrvatske nacionalnosti nije nam poznato djelovanje Jasminke Mandić.

 

 

Načelnik Odjela:

 


REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNO DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO KARLOVAC

Broj: KT 587/92.

 

Karlovac, 10. veljače 1993.godine

ZC/MR

 

 

VOJNI SUD

K A R L O V A C

 

 

Na temelju članka 45 stavak 2 točka 3 preuzetog ZKP-a (NN br. 53/91), i članka 7 Uredbe o primjeni Zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske (NN br. 73/91) i (NN 25/92), podižem

 

 

O P T U Ž N I C U

 

 

Protiv

 

MANDIĆ JASMINKE, rođene Drezgić, kći Danile, rođena 24.11.1930.god.

u Gračacu, gdje i prebiva, Gračac bb, profesor, Srpkinja, držav. RH,

 

 

da je:

 

 

dana 28. veljače 1991.god. u Gračacu, preuzela dužnost predsjednice Skupštine Općine Gračac, a zatim u namjeri ugrožavanja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske, te otcijepljenje dijelova njenog teritorija radi stvaranja tzv. ''SAO Krajine'', i tzv. ''Velike Srbije'', te je zajedno sa drugim osobama u Skupštini Općine Gračac donijela odluku o pristupanju Općine u tzv. ''SAO Krajinu'', i potpisala rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i tzv. ''SAO Krajine'' i o ostajanju u bivšoj Jugoslaviji, a zatim je organizirala vlast na način da se onemogući bilo kakav otpor preostalog Hrvatskog stanovništva, tako da su njoj podređene osobe vršile oružane napade na mjesta Lovinac, Sveti Rok, Ličko Cerje i Ričice, gdje živi isključivo Hrvatsko stanovništvo, kojom prilikom su i ubijeni, i to, u selu Ričica, Badžek Ika i Matajić Kata, u selu Cerje, Rupčić Joso, a u Lovincu, Pavičić Joso i Pavičić Mile,

 

dakle, pokušala protuustavnim putem otcijepiti neki dio teritorija Republike Hrvatske, i dio tog teritorija pripojiti drugoj državi, a posljedica toga je smrt više osoba,

 

pa da je time počinila krivično djelo protiv Republike Hrvatske – ugrožavanjem teritorijalne ukupnosti – označeno u članku 236 b stavak 1 u svezi članka 236 o stavak 1 KZ RH, a kažnjivo po članku 236 o stavak 1 KZ RH.

 

Stoga

 

P r e d l a ž e m

 

 

  1. da se pred tim sudom kao stvarno i mjesno nadležnim održi glavna i javna rasprava,
  2. da se na raspravu pozove okr. Mandić Jasminka,
  3. da se na raspravi izvrši uvid u glasnik tzv. ''Krajine'' (2-3)

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Policijska uprava Gospić podnijela je prijavu protiv Mandić Jasminke radi krivičnog djela pobliže opisanog u izreci ove optužnice.

 

Iz glasnika tzv. ''Krajine'' koji je objavljen 2. travnja 1991.god., proizlazi da je okrivljenica Mandić Jasminka u svojstvu predsjednika Skupštine Općine Gračac potpisala rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i tzv. ''SAO Krajine'', te je potpisala i odluku da Skupština Općine Gračac u sastavu tzv. ''SAO Krajine'' ostaje u bivšoj državi Jugoslaviji zajedno sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom, te sa Srpskim narodom u Republici Bosni i Hercegovini. Iz iste rezolucije proizlazi da je optužnica kreator politike da Srpski narod u Hrvatskoj ne prihvaća rezoluciju Sabora Republike Hrvatske o razdruživanju od bivše Jugoslavije, te da je organizirala vlast na način da je zabranila primjenu propisa Republike Hrvatske na području Skupštine Općine Gračac. Da je upravo okrivljenica  potpisnik takve rezolucije u svojstvu predsjednika Skupštine Općine Gračac, proizlazi iz strane 3 glasnika Krajine, gdje se vidi da je imenovana navedena kao potpisnik te rezolucije.

 

Iz izvještaja Policijske uprave Gospić proizlazi da je početkom 1991.god. na području mjesta Lovinac, Sveti Rok, Ličko Cerje i Ričice, gdje živi isključivo stopostotno Hrvatsko stanovništvo tokom tri mjeseca vršen stalni oružani napad, te da su pojedini mještani Hrvatske nacionalnosti bili lišavani slobode odvođeni u zarobljeništvo u Knin i druga mjesta, a da pojedini pripadnici Hrvatske nacionalnosti i bili ubijeni, pa su tako u selu Ričice ubijeni Badžek Ika i Matajić Kata, u selu Cerje, Rupčić Jose, u Lovincu Pavičić Joso i Pavičić Mile.

 

Prema tome, smatram da je Mandić Jasminka postupala u namjeri ugrožavanja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske, sa ciljem da otcijepi dio teritorija Republike Hrvatske, tj. područje Skupštine Općine Gračac, kako bi se taj dio pripojio tzv. ''SAO Krajini'' i na kraju ''Velikoj Srbiji'', i zbog toga je potpisala rezoluciju o razdrživanju Republike Hrvatske i tzv. ''SAO Krajine'', kako bi područje SO Gračac ostalo u sastavu bivše Jugoslavije. Okrivljenica je organizirala vlast na način da se onemogući bilo kakav otpor preostalog Hrvatskog stanovništva, a posljedica toga je bila ta da su njoj podređene osobe vršile napade na sela sa Hrvatskim stanovništvom koje je bilo u blokadi, a dio tog stanovništva je bio i ubijen.

 

Smatram da je na taj način Mandić Jasminke ostvarila sva bitna obilježja krivičnog djela iz članka 236 b stavak 1 u svezi članka 236 o stavak 1 KZ RH, pa je zbog toga valjalo podići ovu optužnicu koja je opravdana i na zakonu osnovana.

S obzirom da za sada Jasminka Mandić nije dostupna pravosudnim organima Republike Hrvatske, a postoje osobito važni razlozi da se suđenje održi, predlažemo da se provede suđenje u odsutnosti okrivljenice.

 

 

 

VOJNI DRŽAVNI ODVJETNIK

Zdravko Car

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

 

Broj: III  K-15/93

Kv-14/93

 

 

R J E Š E N J E

 

 

Vojni sud u Karlovcu, u izvanraspravnom vijeću sastavljenom od sudaca Zvonimira Matana kao predsjednika vijeća, te Marijana Janjac i Mladena Kosijer kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blaženke Čurjak, u kriv. predmetu protiv okr. Jasminke Mandić, zbog krivičnog djela iz čl. 236.-b. st. 1. u svezi čl. 236-o st. 1 KZ RH, odlučujući o prijedlogu VDO Karlovac za suđenje okr. u odsutnosti, temeljem čl. 300. st. 3 i 4 ZKP, na sjednici vijeća održanoj dana 24. veljače 1993. godine.

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

I           Okr. JASMINKI MANDIĆ iz Gračaca bb, sudit će se u odsutnosti zbog krivičnog djela iz čl. 236-b st. 1. u svezi čl. 236-o st. 1 KZ RH za koja je optužena optužnicom VDO Karlovac broj KT-587/92 od 10.2.1993. godine.-

 

II          Protiv JASMINKE MANDIĆ iz Gračaca bb određuje se pritvor a sve zbog kriv. djela iz čl. 236-b st. 1. u svezi čl. 236-o st. 1 KZ RH prema optužnici VDO Karlovac broj KT-587/92.

 

Pritvor će se računati okr. od dana lišenja slobode.

 

 

Obrazloženje

 

 

VDO Karlovac optužilo je okr. Jasminku Mandić da je počinila kriv. djelo iz čl. 236-b. st. 1. u svezi čl. 236-o. st. 1. KZ RH te je predložilo suđenje u odsutnosti.

 

Vijeće je ocijenilo da je prijedlog osnovan.

 

Naime nije sporno da okr. prebiva na području koje za sada nije pod kontrolom legalnih organa vlasti RH koje za sada nije pod kontrolom legalnih organa vlasti RH pa dakle nije sudu dostižna. Pored toga težina i priroda kriv. djela koje se okr. stavlja na teret po mišljenju suda predstvavlja osobito važan razlog da joj se sud u odsutnosti pa su dakle ispunjene pretpostavke iz čl. 300 st. 3 i 4 ZKP.

 

Obzirom da okr. prema posljednjim saznanjima prebiva na području Gračaca koji trenutno nije pod nadzorom legalnih organa vlasti RH očito je da se krije odnosno da je u bijegu, pa je time ostvaren i uvjet za određivanje pritvora u smislu čl. 191. st. 2. t. 1 ZKP.

 

Stoga je riješeno kao u izreci.

 

Karlovac, 24. veljače 1993.godine.

 

 

 

ZAPISNIČAR:                                                                                    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Blaženka Čurjak v.r.                                                                           Zvonimir Matan v.r.

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD KARLOVAC

 

Broj: III K-15/93-8

 

 

P R E S U D A

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

 

 

Vojni sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od suca Marijana Janjac kao predsjednika vijeća, te predsjednika Vojnog suda Karlovac Juraja Boljkovac i suca Mladena Kosijer kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blaženke Čurjak, u krivičnom predmetu protiv okr. Jasminke Mandić, zbog krivičnog djela iz čl. 236 – b. st. 1. u svezi čl. 236.-o st. 1. KZ RH, nakon održane glavne i javne rasprave zakazane povodom optužnice VDO Karlovac broj KT-587/92, od 10.2.1993. g., dovršene u prisutnosti zamjenika VDO Karlovac Antuna Stanković Moćan, u odsutnosti okr. a u prisutnosti branitelja po službenoj dužnosti odvjetnika Milosava Božić odvjetnika u Karlovcu, dana 26. kolovoza 1993. godine,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

 

Okr. JASMINKA MANDIĆ, rođ. Drezgić, kći Danila, rođena 24.11.1930.g, u Gračacu, gdje i prebiva Gračac bb, profesorica, Srpkinja, drž. RH

 

 

k r i v a  j e

 

 

što je:

 

 

dana 28. veljače 1991.godine u Gračacu preuzela dužnost predsjednice SO Gračac, a zatim u namjeri ugrožavanja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske, te odcjepljenje dijelova njenog teritorija, radi stvaranja tzv. ''SAO Krajine'' i tzv. ''Velike Srbije'', te je zajedno sa drugim osobama u SO Gračac donijela odluku o pristupanju općine Gračac u tzv. ''SAO Krajinu'' i potpisala rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i tzv. ''SAO Krajine'', i u ostajanju u bivšoj Jugoslaviji, a zatim je organizirala vlast na način da se onemogući bilo kakav otpor preostalog hrvatskog stanovništva tako da su njoj podređene osobe vršile oružane napade na mjesta Lovinac, Sveti Rok, Ličko Cerje i Ričice, gdje živi isključivo hrvatsko stanovništvo, kojom prilikom su i ubijeni i to u selu Ričica slijedeće osobe: Badžek Ika i Matajić Kata, u selu Cerje osoba Rupčić Joso, a u mjestu Lovinac osobe Pavičić Joso i Pavičić Mile,

 

dakle, pokušala protuustavnim putem otcijepiti neki dio teritorija Republike Hrvatske i dio teritorija pripojiti drugoj državi, a posebica je toga bila smrt više osoba,

čime je počinila krivično djelo protiv Republike Hrvatske – ugrožavanjem teritorijalne ukupnosti – označeno u čl. 236.-b. st. 1 u svezi čl. 236-o st. 1 KZ RH, pa se po čl. 236-o st. 1 KZ RH

 

 

o s u đ u j e

 

 

na KAZNU ZATVORA u trajanju od 15 (petnaest) godina.

 

Temeljem čl. 98 st. 4 ZKP troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

 

 

Obrazloženje

 

 

VDO u Karlovcu optužnicom broj KT-587/92 od 10.2.1993.g. stavlja na teret okr. da je počinila krivično djelo pobliže opisano u samom optužnom aktu.

 

Obzirom da okr. za sada nije bila dostupna legalnim organima hrvatske vlasti rješenjem od 24.2.1993.g. određeno je da će joj se suditi u odsutnosti, a ujedno je u odnosu na nju određen i pritvor. Naredbom ovog suda od 24.2.1993.g. određeno je i izdavanje tjeralice, a poštivajući odredbe čl. 70. st. 1. ZKP okr. je postavljen i branitelj po službenoj dužnosti u osobi Milosava Božić odvj. u Karlovcu.

 

Uvažavajući i uzimajući u obzir ovo prethodno istaknuto obrana okr. dakle nije mogla biti uzeta, pa je proveden dokazni postupak.

 

U dokaznom postupku izvršen je uvid u ''Glasnik Krajine'' (list 2 i 3), pročitan je dopis Policijske uprave Gospić upućen VDO u Karlovcu (list 4), a izvršen je i uvid u spis ovog suda broj K-133/93, ranije K-96/92.

 

Uvidom u ''Glasnik Krajine'' utvrđeno je kao nesporno da je donesen ''akt'' o razdruživanju Republike Hrvatske i tzv. ''SAO Krajine'' i da je za predsjednika SO Gračac imenovana Jasminka Mandić, a u rezoluciji iz označenog glasnika (list 2) između ostalog ističe se kako će ''SAO Krajina'' ostati u državi Jugoslaviji, odnosno u zajedničkoj državi sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom te sa narodom u Republici Bosni i Hercegovini kao i sa ostalim narodima koji prihvaćaju zajedničku srpsku državu. Nadalje iz podataka koje je dostavilo MUP PU Gospić od 20. siječnja 1993.g. (list 4) proizlazi da je upravo u vrijeme dok je okr. bila predsjednica SO Gračac došlo je do surovih napada na mjesta Lovinac, Sveti Rok, Ličko Cerje i Ričice gdje žive isključivo Hrvati i da je u nekoliko mjeseci odvedeno mnogo mještana hrvatske nacionalnosti u zarobljeništvo u Knin, a i u druga mjesta, te da su neki o od samih udaraca i ne pružanja pomoći preminuli, a sa sigurnošću je utvrđeno da su upravo osobe označene u izreci presude smrtno stradali. Nadalje je utvrđeno uvidom u spis ovog suda pod brojem K-133/93 (ranije K-96/92) da je kalendarsku upravo u vrijeme kada je okr. obnašala dužnost predsjednice SO Gračac, dakle vrlo istaknutu dužnost bio napad na Lovinac kojom prilikom su Hrvati također smrtno stradavali, a to proizlazi iz iskaza svjedoka Račić Mile i Danijele Račić (list 66-68 i list 71-73) označenog spisa.

 

Ocjenjujući dakle rezultate postupka sud je utvrdio da je okr. počinila djelo koje joj se stavlja na teret jer prihvaćajući dužnost predsjednice SO Gračac ona je doista pristala da se ili upotrebom sile ili u svakom slučaju protuustavnim putem otcijepi dio Republike Hrvatske i pripoji nekoj drugoj tvorevini ma kako se ona zvala, a izravna posljedica djelovanja osoba kojima je ona bila nadređena bila je i smrt za sada dokazano barem pet. Iako saznanja ovog suda upućuje i na to da se radi o smrti daleko više osoba sud se u to nije upuštao da bi se to utvrđivalo jer optuženi akt vezuje i samo vijeće da se ograniči samo ona što je predmetom optužbe, međutim u sklopu ocjenjivanja svih dokaza svakako podaci iz spisa K-133/93 dodatno potkrepljuju da je optužnica osnovana. Iako izravno okr. nije stavljeno na teret da je na nekom srpskom saboru od 25.7.1990.g. u Srbu, SO Donji Lapac, izabrana u tzv. ''Srpsko nacionalno vijeće'' taj podatak procjenjujući ga u smislu čl. 151. st. 6. ZKP-a neizravno upućuje na to da sama ta činjenica kao indicij samo potkrepljuje činjenicu kako je kasnije pristala biti i istaknutim dužnosnikom te tvorevine koja se je zemljopisno htjela odvojiti od Republike Hrvatske.

 

Uvažavajući ove provedene dokaze suđeno je kao u izreci a obzirom da okr. nije dostupna legalnim organima vlasti i da nije moguća naplata troškova krivičnog postupka odlučeno je da padnu na teret proračunskih sredstava suda.

 

 

Karlovac, 26. kolovoza 1993. godine.

 

 

 

ZAPISNIČAR:                                                                                    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Blaženka Čurjak v.r.                                                                           Marijan Janjac v.r.

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB

Broj: I Kž 896/1993-3

 

 

R J E Š E N J E

 

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Svedrović Marijana, kao predsjednika vijeća, te Horvatinović mr. Ružice, Primorac Vladimira, Potrebica Ante i Mikor Milivoja, kao članova vijeća i stručnog suradnika Vinja lleane, kao zapisničara, u krivičnom predmetu protiv opt. Mandić Jasminke, zbog krivičnog djela iz čl. 236.0. st. 1. KZRH, odlučujući o žalbi optuženice podnesenoj protiv presude Vojnog suda u Karlovcu od 26. kolovoza 1993. K 15/93-8, u sjednici održanoj 17. studenoga 1993., saslušavši zamjenika državnog odvjetnika Republike Hrvatske Papac Baldu,

 

 

R i j e š i o j e:

 

 

I. Povodom žalbe opt. Mandić Jasminke, po službenoj dužnosti prvostupna presuda se ukida i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

II. Uslijed odluke pod I. žalba opt. Mandić Jasminke je bespredmetna.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Vojni sud u Karlovcu je kao sud prvog stupnja presudom od 26. kolovoza 1993. K-15/93-8 opt. Mandić Jasminku, nakon provedene glavne rasprave u odsutnosti optuženice, oglasio krivom zbog počinjenja krivičnog djela iz čl. 236.b. st. 1. u svezi čl. 236.0, st. 1. KZRH (sada čl. 231. st. 1. u svezi čl. 244. st. 1. KZRH) i osudio je na kaznu zatvora u trajanju od petnaest godina, a po čl. 98. st. 4. ZKP (sada čl. 90. st. 4. ZKP) odlučio da troškovi krivičnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda, dakle, oslobodio je u cijelosti od dužnosti nadoknade tih troškova.

 

Protiv te presude optuženica je po branitelju Božić Milosavu, odvj. iz Karlovca, podnijela žalbu i pobija je zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se ta presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje ili preinači u pravnoj oznaci djela i u odluci o kazni na blaže.

 

Sud prvog stupnja primjerak žalbe nije dostavljao protivnoj strani na odgovor i vojni državni odvjetnik nije podnio odgovor na žalbu optuženice (čl. 20. Uredbe o primjeni zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske).

 

Državni odvjetnik Republike Hrvatske je u podnesku od 2. studenoga 1993. Ktž-1428/93 predložio da se žalba odbije kao neosnovana (čl. 360. st. 2. ZKP).

Žalba optuženice postala je bespredmetna.

 

Sud drugog stupnja je pri ispitivanju prvostupne presude po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 366. st. 1. toč. 1. ZKP našao da je u pobijanoj presudi ostvarena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz čl. 354. st. 1. toč. 11. ZKP, koja se sastoji u tome da u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

 

Naime, optuženica je u prvostupnoj presudi oglašena krivom zbog krivičnog djela ugrožavanja teritorijalne ukupnosti iz (sada) čl. 231. st. 1. KZRH i kažnjena za najteži oblik ovog krivičnog djela po (sada) čl. 244. st. 1. KZRH, jer je sud prvog stupnja zaključio da

je posljedica njenog djela smrt više osoba. U obrazloženju pobijane presude u toj posljedici iznijeta je samo tvrdnja (str. 3/II presude) da je "izravna posljedica djelovanja osoba kojima je ona bila nadređena bila smrt za sada dokazano barem pet (osoba)". Neophodno je utvrditi uzročnu vezu između počinjenog djela i neke od tu navedenih posljedica, jer to predstavlja odlučnu činjenicu o čijem postojanju ili nepostojanju neposredno ovisi primjena krivičnog zakona, a zatim u smislu odredbe (sada) čl. 347. st. 7. ZKP u pismeno izrađenoj presudi izložiti razloge kojima se je sud rukovodio pri rješavanju pravnih pitanja, a osobito (između ostaloga) i pri primjenjivanju odredaba krivičnog zakona na optuženika i njegovo djelo. Sama tvrdnja da je izravna posljedica (smrt više osoba) djelovanja "osoba kojima je ona bila nadređena" , zapravo nije razlog nego puka tvrdnja, jer tu nije izloženo kome je to i u kojem smislu optuženica bila nadređena i iz kojih izvedenih dokaza takav zaključak proizlazi. Dakle, u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o jednoj od odlučnih činjenica.

 

Na izloženi način u prvostupnoj presudi je počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz (sada) čl. 354. st. 1. toč. 11. ZKP.

 

U slijed navedenih razloga odlučeno je da se povodom žalbe optužnice po službenoj dužnosti prvostupna presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje (čl. 375. st. 1. ZKP), a uslijed toga je postalo preuranjeno i zato bespredmetno raspravljati o žalbi optuženice i njenim osnovi ma zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni.

 

U ponovljenom suđenju sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu odredaba krivičnog postupka na koju mu je u ovoj drugostupnoj presudi ukazano (čl. 380. st. 3. ZKP).

 

U Zagrebu, 17.studenog 1993.

 

 

Zapisničar:                                                                                                      Predsjednik vijeća

Vinja Ileana v.r.                                                                                              Svedrović Milan  v.r.

 


 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD U KARLOVCU

 

Broj: III K-41/94-17

 

 

P R E S U D A

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE!

 

 

Vojni sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Janjac kao predsjednika vijeća, te Zvonimira Matana i Mladena Kosijera kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Blaženke Čurjak, u krivičnom predmetu protiv opt. Jasminke Mandić, zbog kriv. djela iz čl. 231 (236.-b) st. 1 KZ RH, nakon održane glavne i javne rasprave zakazane povodom optužnice VT Karlovac broj KT -587/92, izmijenjene dana 12. svibnja 1994.god., dovršene u prisutnosti VT Karlovac Zdravka Cara, u odsutnosti opt., a u prisutnosti branitelja po službenoj dužnosti Milisava Božića odvjetnika u Karlovcu, dana 12. svibnja 1994. godine.

 

 

p r e s u d i o  j e

 

 

Okr. JASMINKA MANDIĆ rođ. Drezgić, kći Danila, rođena

24.11.1930.g. u Gračacu, gdje i prebiva Gračac bb,

profesorica, Srpkinja, drž. RH.

 

 

k r i v a   j e

 

 

što je:

 

dana 28. veljače 1991.godine u Gračacu preuzela dužnost predsjednice SO Gračac, a zatim u namjeri ugrožavanja državnog i društvenog ustrojstva Republike Hrvatske te otcijepljenja dijelova njenog teritorija, radi stvaranja tzv. ''SAO Krajine'' i tzv. ''Velike Srbije'', zajedno sa drugim osobama u SO Gračac,m donijela odluku o pristupanju općine Gračac u tzv. ''SAO Krajinu'' i potpisala rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i tzv. ''SAO Krajine'' i ostajanju u bivšoj Jugoslaviji tako da je teritorij Gračaca za sada privremeno okupiran i izvan kontrole je legalnih vlasti Republike Hrvatske,

 

dakle, pokušala protuustavnim putem otcijepiti dio teritorija Republike Hrvatske i pripojiti ga drugoj državi,

 

čime je počinila krivično djelo protiv Republike Hrvatske – ugrožavanjem teritorijalne ukupnosti – označeno u čl. 231. st. 1 KZRH, pa se temeljem istog zakonskog propisa

 

o s u đ u j e

 

 

na KAZNU ZATVORA u trajanju od 12 /dvanaest/ godina.

 

Temeljem čl. 90. st. 4 ZKP-a optužena se oslobađa dužnosti snošenja troškova krivičnog postupka te isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

 

 

Obrazloženje

 

 

VT u Karlovcu podiglo je optužnicu protiv opt. radi kriv. djela iz čl. 236-b st. 1. u svezi čl. 236-o st. 1 KZRH, pa je pod brojem K-15/93, dana 26.8.1993. g. donesena i presuda kojom je ova proglašena krivom i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od petnaest godina. Po žalbi njegovog branitelja presuda je po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske pod brojem Kž-896/1993. ukinuta uz odgovarajuće upute.

 

Na raspravi 12. svibnja 1994. godine VT je izmijenio činjenični opis i pravu kvalifikaciju djela tako da izmijenjenom optužnicom stavlja na teret optuženog kriv. djelo ugrožavanja teritorijalne ukupnosti iz čl. 231. st. 1. KZRH (ranije 236-b st. 1. KZRH).

 

Obzirom da opt. nije dostupna legalnim organima hrvatske vlasti određeno je suđenje u odsutnosti te je određen i pritvor, a naređeno je i izdavanje tjeralice. Proveden je dokazni postupak i to uvidom u ''Glasnik Krajine'' (list 2 i 3 spisa), pročitan je i dopis PU Gospić upućen VT Karlovac, a izvršen je i uvid u spis ovog suda broj K-133/93 (ranije K-96/92).

 

Utvrđeno je kao nesporno da je donesen akt o razdruživanju Republike Hrvatske i tzv. ''SAO Krajine'', a da je za predsjednika SO Gračac imenovana opt. Jasminka Mandić. Učestvovala je u donošenju rezolucije iz označenog glasnika gdje se između ostalog navodi kako će ''SAO Krajina'' ostati u državi Jugoslaviji odnosno u zajedničkoj državi sa Srbijom i Crnom Gorom te s narodom u Bosni i Hercegovini te sa ostalim narodima koji prihvaćaju zajedničku srpsku državu. Utvrđeno je osim toga uvidom u podatke MUP-a Gospić, list 4, da je u vrijeme dok je opt. bila predsjednica SO Gračac došlo do napada na mjesta Lovinac, Sv. Rok, Ričice, Ličko Cerje te mjesta gdje su živjeli isključivo Hrvati, te da ih je u nekoliko mjeseci odvedeno vrlo mnogo u zarobljeništvo u Knin i ostala mjesta, a od udaraca i ne pružanja pomoći da su mnogi i preminuli. Potvrđeno je to uvidom u spis ovog suda pod brojem K-133/93. (ranije K-96/92) jer se to kalendarski poklapa sa predsjednikom opt., tj. njihova stradavanja.

 

Ocjenjujući rezultate postupka sud prihvaća ovako izmijenjeni optužnicu jer je iz dokaznog materijala utvrđeno da je okr. 28.2.1991.god., kao predsjednica SO Gračac potpisala rezoluciju o razdruživanju Republike Hrvatske i tzv. ''SAO Krajine''. Već samim tim pokazala je jasno namjeru da naruši državno ustrojstvo Republike Hrvatske i pokušaj da dio teritorija Republike Hrvatske tj. područje Gračaca otcijepi radi pripajanja drugoj državi tj. u krajnjoj liniji ''Velikoj Srbiji'' ili ''Jugoslaviji. Jasno je dakle da je svojom takvom aktivnošću doprinjela činjenici da dio teritorija Republike Hrvatske nije pod kontrolom legalnih vlasti i ostvareni su svi bitni elementi bića utuženog djela.

Sud nije prihvatio dio obrane branitelja opt. kojim naglašava da je opt. stara preko 63 godine i da njezin utjecaj nije bio naročito velik, kao niti njegov prijedlog da bi se izrekla uvjetna osuda, a iz razloga koji su naprijed navedeni. Stoga je suđeno kao u izreci.

 

Obzirom da opt. do sada nije dostupna našim vlastima, po čl. 90. st. 4. ZKP-a oslobođena je dužnosti snašanja troškova krivičnog postupka pa isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

 

U Karlovcu, 12. svibnja 1994. godine.

 

 

ZAPISNIČAR:                                                                                    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Blaženka Čurjak v.r.                                                                           Marijan Janjac v.r.

 

 


REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U KARLOVCU

 

Broj: K-15/93-24 (VS)

 

 

N A R E D B A

 

 

Županijski sud u Karlovcu po predsjedniku vijeća Jasminki Jerinić Mušnjak, u kriv. predmetu protiv okr. Jasminke Mandić, zbog kaznenog djela iz čl. 231.st. 1. KZRH.

 

 

n  a r e d i o   j e

 

 

I           Temeljem čl. 540 ZKP protiv:

 

JASMINKE MANDIĆ, rođ. Drezgić, kćeri Danila, rođ. 24.11.1930.

S posljednjih prebivalištem u Gračacu bb, Srpkinje,

 

 

N a r e đ u j e  s e  p o v l a č e n j e  t j e r a l i c e

 

 

Čije izdavanje je naređeno naredbom Vojnog suda u Karlovcu od 24. veljače 1993. godine broj K-15/93-4.

 

II          Kako je na gore navedenu osobu primijenjen Zakon o općem oprostu i obustavljen krivični postupak, to je i naredba o raspisivanju tjeralice postala bespredmetna pa ju je valjalo i povući.

 

III        Temeljem čl. 541 ZKP ovu naredbu izvršit će PU Karlovačka.

 

 

U Karlovcu, 21. ožujka 1997.godine.

 

 

PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Jasminka Jerinić-Mušnjak

 

 

DOSTAVLJENO:

PU KARLOVAČKA

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Iskazi - Srpski zločini RH

TRANSLATE


SURADNICI

majhen
sarunic
dragic
budimlic
grgic
ARGUS
NEIMENOVANI

Priopćenja u toku političkog progona HDZ-ove vlade,Ive Sanadera i haaškog tužiteljstva - Text

PRIJATELJI

KOMENTARI