REMEMBER BLEIBURG MASSACRE - DO NOT HATE - DO NOT FORGET ISKAZI - SVJEDOČANSTVA ISTINA O STRADANJU, MUČENJU I NEHUMANIM POSTUPCIMA OD STRANE SRBA PREMA HRVATIMA I MUSLIMANIMA NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE CIJI JE KRAJNJI CILJ BIO STVARANJE ETNICKI ČISTE VELIKE SRBIJE....  - VIŠE
Blaiburg

 

Karlovac - KA 0016

Ocjena: / 5
LošeOdlično 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

Ministarstvo unutarnjih poslova

PU KARLOVAC

 

Broj 511-05-02/2-8-K-283/92.

Datum 18.02.1992. godine.

 

 

 

O K R U Ž N O M JAVNOM TUŽIOCU

K A R L O V A C

 

 

Na osnovi člana 151. stav 6. Zakona o krivičnom postupku podnosi se

 

 

 

KRIVIČNA PRIJAVA

 

 

 

  1. MILE PEURAČA     , zvani ___________________,

(ime i prezime)                                                                                      (nadimak ako ga ima)

otac  Bože i majka __Stanka___, rođene _____Bokun________,

(ime i prezime)                                                (ime i prezime)                                 (djevojačko por.ime)

rođen dana   01.01.1956. u   Gornjem Budačkom općina  __Karlovac__,

R   Hrvatska , stanuje u __Karlovcu__,  ulica  __Trg Kralja Petra Svačića__

broj   3 , općina  Karlovac____, narodnost _Srbin__, državljanin RH _,

zanimanje upravni pravnik, porodične prilike __oženjen, 1 dijete,

završio je __VSS__, vojsku služio __1977/78. u Bileći

sada na slobodi zakonski zastupnik (ako je maloljetan) je ____________________________.

 

z b o g  krivičnog djela __iz članka 236. f. KZ RH-a – oružana pobuna

 

 

Na način što je samovoljno neopravdano izostao s posla 5 radnih dana uzastopce pa je primjenom članka 75. stavka 2. točka 3. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa te mu je prestao rad u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Policijske uprave Karlovac, operativnog radnika – vođa sektora u PS Karlovac, dobrovoljno pristupio u neprijateljske redove tzv. ''JNA''.

 

 

P r i l o z i:

  1. Rješenje o primanju na rad i raspoređivanje u Policijsku upravu Karlovac broj:

III/1-27078/1-1978. izdano u Zagrebu 12.10.1978. godine

  1. Rješenje o prestanku radnog odnosa u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike

Hrvatske – Policijske uprave Karlovac broj: 511-05-05/1-4-5858-1/91. izdano u Karlovcu 20.08.1991.godine.

  1. Službena zabilješka broj: 511-03-02/3-K-635/91.
  2. Rješenje za pritvor broj: 511-05-02/3-K-635/91. izdano u Zagrebu 22.09.1991.

godine.

 

 

Opis činjeničnog stanja:

Iz Rješenja o primanju na rad III/1-27078/1-1978. izdanog u Zagrebu 12.10.1978. godine vidljivo je da je Peurača Mile radio u Policijskoj upravi Karlovac (Prilog: 1- Rješenje).

 

Nakon samovoljnog neopravdanog izostanka više od 5 dana istom je prestao radni odnos u Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Policijskoj upravi Karlovac na radnom mjestu operativnog radnika – vođa sektora u PS Karlovac (Prilog: 2- Rješenje).

 

Uvidom u postojeću dokumentaciju i evidenciju Policijske uprave Karlovac utvrđeno je da navedeni nije vratio svoju službenu legitimaciju. Operativnom provjerom je da navedeni nije vratio svoju službenu legitimaciju. Operativnom provjerom smo utvrdili da je prijavljeni Mile Peurača uhićen 21.09.1991. godine prilikom napada na Logorište sa većom grupom rezervista tzv. ''JNA'' (Prilog: 3 i 4 – službena zabilješka i Rješenje o pritvoru).

 

Na osnovu naprijed utvrđenog i opisanog činjeničnog stanja osnovano se sumnja da je prijavljeni Mile Peurača počinio krivično djelo iz članka 236. f. KZ RH-a – oružana pobuna.

 

O eventualnim naknadnim saznanjima biti ćete pravovremeno obaviješteni putem Posebnog izvješća.

 

Prednje vam se dostavlja u daljnju nadležnost.

 

 

Priloga: 4                                                                                                        N A Č E L N I K

POLICIJSKE UPRAVE

mr. Ivan Štajduhar


SOCIJALISTIČKA REPUBLIKA HRVATSKA

REPUBLIČKI SEKRETARIJAT ZA UNUTRAŠNJE POSLOVE

 

Broj: III/I-27078/1-1978.

Zagreb, 12.10. ?

 

 

Na temelju člana 73. Zakona o organima unutrašnjih poslova

(''Narodne novine'' br. 11/77), donosim

 

 

R J E Š E N J E

 

 

  1. PEURAČA Mile iz Karlovca, općina Karlovac, PRIMA SE u miliciju za

pripravnika – milicionara i RASPOREĐUJE u Gradski sekretarijat za unutrašnje poslove Zagreb s danom 26. rujna 1978. godine.

  1. Stručni ispit dužan je položiti u toku pripravničkog staža.
  2. Osobni dohodak odredit će organ u koji je raspoređen u skladu s Pravilnikom s

osobnim dohocima.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Iz podnijetih dokumenata ustanovljeno je da Peurača Mile ispunjava uvjete za prijem u miliciju iz člana 68. i 72. Zakona o organima unutrašnjih poslova, što dokazuje:

 

  1. uvidom u osobnu kartu br. 56235 da je državljanin SFRJ,
  2. izvodom iz matične knjige rođenih br. 2 da nije stariji od 25 godina života,
  3. uvjerenjem da nije pod krivičnim postupkom br. 876. od 6.6.1978.godine,
  4. uvjerenjem o psihofizičkoj sposobnosti izdanim od DNZ RSUP od 25.9.1978.godine,
  5. uvjerenjem o reguliranju vojne obaveze br. 90. od 6.6.1978.godine,
  6. svjedodžbom o završenoj Gimnaziji u Karlovcu br. 88 od 9.9.1974.godine.

 

Prema izloženom imenovani je ispunio uvjete za prijem u miliciju, pa je stoga na osnovi člana

68. i 72. Zakona o organima unutrašnjih poslova riješeno kao u dispozitivu.

Za ovaj prijem postoji slobodno radno mjesto u Gradskom sekretarijatu za unutrašnje poslove

Zagreb utvrđeno Pravilnikom o sistematizaciji.

 

 

 

Dostaviti:                                                                                                        PODSEKRETAR

  1. Peurača Mili,                                                                                      Ante Pedišić
  2. GSUP Zagreb (2)

 

 




Broj: 511-03-02/3-K-635/91.

 

 

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

 

 

Sastavljena dana 22.9.1991. godine u PU Zagreb, Odjelu za suzbijanje općeg kriminaliteta, povodom obavljenog informativnog razgovora sa:

 

 

PEURAČA MILOM, sin Bože i Stanke r. Bokun, rođ. 1.1. 1956.godine

u mjestu Gornji Budački, Karlovac, upravni pravnik, Srbin, oženjen,

jedno dijete, JNA regulirao 1977/1978. u Bileći, sa stanom u Karlovcu,

Trg P. Svačića br. 3., tel- 29-421

 

 

Razgovor je vođen na okolnosti događaja od 21.09.1991. godine radio u kojem je smrtno stradala grupa zarobljenik rezervista JNA, u Karlovcu, kod Koranskog mosta.

 

U toku informativnog razgovora izjavio je slijedeće:

 

Da je od 26.9.1978.godine do 31.7.1991.godine radio u policiji i to od 26.9.1978. do 341.7.1982. godine kao operativni radnik u PS Medvešćak, a od tada pa sve do 31.7.1991. godine kada je dobio otkaz, radio je u PU Karlovac. U toku otkaza nalazio se na bolovanju zbog povrede petne kosti na desnoj nozi.

 

U redove JNA aktivirao se ponovo 8.8.1991.godine, a 14.8.1991.godine aktivirao se iz rezervnog sastava u aktivni sastav JNA, u kasarni 5512 – Logorište pored Karlovca, u činu kapetana, na radnom mjestu pješadijskog oficira – dužnost komandira čete vojne policije.

 

Budući da je ostao bez posla, a prethodno je za vrijeme rada u policiji podigao veliki kredit, nije imao prihoda, tim više što mu i supruga koja radi u OTP u Karlovu ima mali prihod, tim više što mu i supruga koja radi u OTP u Karlovcu ima mali prihod, odlučio je da se aktivira u JNA, dakle, bez bilo kakovih nacionalnih ili drugih opredeljenja već samo iz materijalne egzistencije. Da je zaista prije aktiviranja u JNA bio na bolovanju, može se provjeriti u liječničkoj dokumentaciji kod liječnice Lazić Jasmine sa stanom u Karlovcu, V. Holjevca br. 2. Od trenutka aktiviranja bio je konstantno stacioniran u kasarni Logorište, a dužnost mu je bila da osigurava komandanta kasarne, potpukovnika Ercegovac, kada nekuda putuje, pratnja transporta iz Slovenije ili kada su rezervisti dolazili u kasarnu i uvijek se u principu nalazio na čelu kolone.

 

Dana 21.9.1991. godine oko 19,40 sati lišen je slobode na ulasku na most na rijeci Korani, prema dijelu grada, a nalazio se na početku kolone koja je sačinjavala dva vozila i to jedan ''Picgauer'' i jedan ''TAM 150'', a ukupno što se tiče ljudstva bilo je oko 21 vojnik. U tom sastavu su bila dva oficira, on i Maćešić Nikola, te stariji vodnik I klase, Trbojević Nenad i jedan vojnik Đukanović, a ostali su bili rezervisti, te ratne jedinice. Po zaustavljanju, iz drugog vozila, nisu se odmah svi predali, a on iz prvog vozila zajedno sa svojim kolegama je počeo pregovarati sa predstavnikom garde, ali prije toga je zajedno sa kolegama uperio oružje spremno za paljbu u pravcu gardista, jer je isto to učinila i suprotna strana. Pregovori su tekli korektno i nije bilo zaista nikakovih problema. Pokušao je stupiti preko radio veze sa svojim štabom, u čemu nije uspio, a u vezi ista je bio – pretpostavlja Babić Nikola ili Bunčić. U tim pregovorima nitko nije pucao, međutim jedan od rukovodilaca tih gardista je njemu kao kapetanu dao rok od 25 minuta za predaju, na što se on obratio svojim ljudima radi dogovora, što poduzeti. Međutim, svi su se složili da je najpametnije predati oružje, kako ne bi došlo do krvoprolića.

 

U jednom trenutku u daljini su se začuli motori tenkova, da li je bio jedan ili više, sada se ne može izjasniti i shvativši da bi moglo doći do sukoba ponovno je pokušao stupiti radio vezom u kontakt sa štabom, a kada to nije uspio, poslao je jednoga vojnika da upozori tenkiste, da je sve u redu i zaista vojnik se vratio, a prije toga su motori tenkova utihnuli, nakon čega su  svi zajedno krenuli u policiju u Karlovac.

 

Na postupak policije ili garde, točno ne zna o kojim se formacijama radi, ponovo navodi, da nema nikakovih primjedbi, a vozila koja je vozio vlasništvo su dotične kasarne.

 

Napominje, da do sada nije bio u nikakovim akcijama van kasarne, a niti u kasarni, međutim poznato mu je, da se pucalo iz kasarne iz jednog tenka, kao uzvratna vatra na neku formaciju koja je pucala u kasarnu, a tko je pucao iz tenka nije mu poznato.

 

Osobno pozna od vojnika Peurača Milu, Pavković Milana i Bunčić Dušana, dok ostale vojnike pozna po viđenju i zna da stanuju u obližnjim selima oko Karlovca. Za osobe koje pucaju iz kasarne osobno smatra da su rezervisti koji su došli sa strane van Republike Hrvatske i da upravo oni dejstvuju bez kontrole.

 

Također želi napomenuti, da se odlučio aktivirati u JNA jer je to do sada bila jedina legalna formacija, dok su ''martićeve'' i TO formacije nelegalne.

 

Prije lištavanja slobode uputio se je iz Logorišta u pravcu Plitvica, gdje je trebao pokupiti grupu rezervnih vojnika i zaista je tamo bio, pokupio vojnike i slijedeća trasa je bila ponovno vraćanje u Logorište, gdje je prije toga i uhićen.

 

 

Ovl. sl. osoba

xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA UPRAVA KARLOVAC

Broj 511-05-02/3-K-635/91

Datum, 22.09.1991.

Na osnovi člana 196. stav 1. Zakona o krivičnom postupku Policijsku

Uprava Karlovac donosi

 

 

R J E Š E N J E

 

 

Protiv PEURAČA MILE , ime oca BOŽO, zanimanje UPRAVNI PRAVNIK,

sa stanom u KARLOVCU, ulica TRG KRALJA PETRA SVAČIĆA broj 3,

rođenog 01.01.1956.god. u GORNJI BUDAČKI – KARLOVAC

ODREĐUJE SE PRITVOR

 

 

Pritvor će se imenovanom računati od 22.09. 1991.godine, od 04,00 sati,  kada je lišen slobode.

 

Protiv ovog rješenja imenovani ima pravo žalbe vijeću Okružnog suda u ZAGREBU u roku od 24 sata od primitka rješenja.

 

Žalba ne zadržava izvršenje rješenja.

 

Pritvorenik je upozoren prema članu 196. st. 3. ZKP-a ima pravo da traži stručnu pomoć za podnošenje žalbe i da mu je stručna pomoć osigurana.

 

 

Obrazloženje

 

 

Prijavljeni je osnovano sumnjiv da je počinio krivično djelo Oružane pobune iz čl. 236. f. KZ RH, na taj način što je dana 21.9.1991. zajedno sa većom grupom rezerviste zv. JA sudjelovao u oružanom napadu na pripadnike MUP-a i ZNG-e u naselju Logorište u Karlovcu.

Budući da je napad na pripadnike MUP-a i ZNG-e bio jačeg intenziteta i na taj način ugrožen život većeg broja ljudi, radi daljnjih utvrđivanja i prikupljanja nužnih podataka za daljnje vođenje postupka na osnovu čl. 196. a vezano sa čl. 191. st. 2. toč. 3. ZKP-a određuje se pritvor u trajanju od tri dana.

 

 

NAČELNIK

Štajduhar Ivan

 

 


 

REPUBLIKE HRVATSKE

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

POLICIJSKA STANICA SLUNJ

 

Broj: 511-05-41/1-K-9/92

Datum: 07.05.1992.

SLUŽBENA ZABILJEŠKA

 

 

Građanin Rakinić Gojko, zanimanje automehaničar, rođen 05.05.1936. godine boravište-

 

prebivalište Slunj, ulica Nikole Kukića broj 15, je dana 06.05.1992. godine u Istražnom zatvoru

u Karlovcu,

 

dao ovlaštenoj osobi: PS SLUNJ

 

Slijedeće obavijesti:

 

''Dana 25.04.1992. godine bio sam oko 16,00 sati pošao prema radnom mjestu mehaničarskoj radioni na vojnom poligonu u Slunju. Tom prilikom su me susreli u ''Ladi Nivi'' radnici poligona Rade Polovina, Đuro Polovina, Nikola Milošević, Đuro Barać, te me pozvali da krenem s njima u lov na divlje svinje na poligon. To sam i učinio. Uzeo sam pušku snajperku i pištolj TT 7,62, te sjeo u auto sa dotičnima i krenuli. Došavši na poligon rasporedili smo se, ja sam krenuo suprotno od njih i počeo birati mjesto gdje bi svinje trebale naići. Kretao sam se prema jednom brdu i tom prilikom ispred mene su bili ljudi u šarenim uniformama, čim sam ih ugledao odmah sam čuo naređenje ''odloži oružje. Isto sam i učinio tj. tu sam zarobljen od izviđača Hrvatske vojske, razoružan i odveden u Josipdol, a zatim sproveden u Istražni zatvor u Karlovac.

U vezi agresije na Slunj od strane tzv. ''JNA'' i ''TO'' dajem slijedeću izjavu:

Slunj je napadnut od JNA i TO kojom je komandovao general Praščević Dobrosav, a njegovi počinjeni bili su pukovnik Bulat i potpukovnik Radaković Mirko koji su bili i neposredni izvršioci napada. U napadu sa strane TO prema mom saznanju glavno komandujući bio je Dragić Egić, a njegovi pomoćnici bili su Krnić Simo, Pekeč Lazo i Višnjić Milan. U isto vrijeme na Slunj su napali tzv. ''Martićevci'' iz Plaškog i Titove Korenice kojima je bila važnije pljačka nego bilo što drugo.

Dokaz za isto je i to što su prilikom pohoda na Slunj odmah odvezli razna kola sa prikolicama počevši od zaprežnih pa sve do teretnih kamiona. Od imena i prezimena pljačkaša prema pričama spominju se samo neki Vučetić Vezmar, iako ih je bilo prema pričanju čak stotina – dvije čak samo iz Plaškog.

Prilikom napada na Slunj, u Slunju su poginuli sa strane Hrvata Modrušan Dragan, Nine Štefanac, Joso Begović i ostalu dvojicu ne poznajem. Modrušan i Štefanac su navodno poginuli od gelera granata, to mi je lično rekla majka poginulog Modrušan Dragana. Begović Joso je po mome saznanju poginuo od puščanog zrna, ali mi nije poznato tko ga je ubio.

Rušenje grada i paljevine izazvali su artiljerijska zrna i avijacija, a pojedinosti vezano za to neznam jer sam od 08.11.1991. god. do 20.11.1991. hod. bio na liječničkom pregledu na VMA Beograd.

Novo Selo je naknadno popaljeno, navodno su ga popalili neki Ličani i Slusničani, ali im imena nisam mogao doznati. Jedino što sam čuo to da je neki Pašić Zdravo zv. ''Omer'' iz Broćanca navodno ubio Kovačević Milana i njegovu suprugu Kovačević Anu zv. ''Macani'', a priča se da je isti Pašić Zdravko ubio i dr. Krušića, isto sam čuo od vozača kamiona Petrović Borivoja.

Za ubojstvo u Furjanu prema pričanju Končar Milana – sanitarnog inspektora koji je iste sahranjivao to su radili neki pljačkaši iz Nove Kršlje i Kordunskoj Ljeskovca, čija imena ne spominje pa tako ih ni ja ne znam.

Dosadašnja vlast u Slunju nije reagirala na ovaj zločin.

Sadašnju vlast u Slunju koliko mi je poznato drže dvojica ljudi, a to su neki Bosnić Mile koji obavlja funkciju predsjednika, a funkciju predsjednika Izvršnog vijeća Milovan Matijević. Njihov rad je samoinicijativan i za svoje postupke koliko je meni poznato neodgovaraju nikome.

Komandant svih jedinica JNA na terenu općine Slunj je pukovnik Bulat, a potpukovnik Radaković je komandant III. Kordunaške brigade koja broji oko hiljadu vojnika – rezervista. Njih oko tristo je na poligonu, a ostali se nalaze na položajima prema Perjasici – Tržiću, te na pravcu Bogovolja – Cetingrad.

Od borbene tehnike na poligonu sam vidio tenkove T-84 oko osam komada, te neke haubice kojima neznam točan kaliber kojih imao oko šest komada. Dotična borbena tehnika koliko mi je poznato do polovice mjeseca svibnja stavlja se pod kontrolu UN, a ostalo naoružanje (pješadijsko) stavlja se u neka skladišta pod kontrolu milicije i snaga UN. To se mora provesti do gore navedenog roka jer JNA i TO moraju se povući sa teritorija Republike Hrvatske, naime jedan dio TO preći će u miliciju do starosne dobi 37 godina, a ostatak ide u civil u nekakvu privredu.

Komandir milicije u Slunju je neki Škorić Ljuban, te Trbojević Mane, a milicionari su Cimeša Đuro, Jančić Miladin, Višnjić Darko, Mandić Milorad, Višnjić Dmitar, Topić Nenad, Kotur Milan, Kosijer Milan, Bošnjak Dragan, Bošnjak Duško, Tepavac Nenad (Garin), Duduković Milan, Karamarković Predrag, ostale pripadnike milicije poznam po viđenju, ali im imena i prezimena ne znam. Po prilici ih ima 40 do 50 u Slunju, ali ih ima po tzv. ''punktovima'': Rakovica, Cetingrad, Drežnik, Primišlje i Lađevac. Na dotičnim punktovima neznam brojčano stanje, niti znam koji su zapovjednici, ali mislim da će se prelaskom TO u miliciju ovaj broj povećati za toliko koliko se približno broj vojnika u TO smanji (do 37god). Od naoružanja posjeduju uglavnom pješadijsko naoružanje tj. automatske puške, puškomitraljeze i pištolje.

 

Vojna policija koja je stacionirana na vojnom poligonu je pod komandom Peurača Mile – kapetan. Brojčano stanje je približno oko 30. Posjeduju pješačko naoružanje i pištolje, a od motornih vozila posjeduju Pinzgauera dva komada, te Fiat 1107 jedan komad. U sastavu jedinice poligona nalazi se tzv. pozadinska baza koja u svom sastavu ima tehničko obezbeđenje radiona za prepravku motornih vozila.

Komandir intedanskog odjeljenja je kapetan Dragić kojemu ime neznam, jer je nedavno došao iz Bihaća, a komandir radione za popravak vozila je Branilović Dragan, komandir stanice za gorivo i mazivo je zastavnik Boca Tihomir.

Na poligonu se nalazi neki diverzantski vod, o tome vodu ne znam skoro ništa, jer se do njih lako ne dolazi, samo znam da nema više od 40 ljudi, a komandir im je neki potporučnik čije ime nikad nisam čuo. Pretpostavljam da imaju samo pješadijsko naoružanje.

Moram napomenuti da se na poligonu uz širi krug komande uz potpukovnika Radakovića nalaze i oficiri koji sačinjavaju komandu, a to su aktivni kapetan Marton Zlatko – pomoćnik komandanta za pozadinu III brigade, rezervni kapetan I klase Simo Krnić – pomoćnik komandanta za bezbednost, kapetan Pekeč Lazo i Višnjić Milan – članovi štaba. Jedan od njih je zadužen za moralno politička pitanja, ali nezna koji.Uz dotične tu se nalaze još neki oficiri od potporučnika do kapetana za koje neznam koje funkcije obavljaju, a to su Bogdan Vein – kapetan, Tepavac Miljenko – kapetan, Ribić Ratko – kapetan, Topić Željko – kapetan.

U vezi minskih polja na poligonu Slunj znam samo toliko da ih ima uz obalu rijeke Mrežnice na liniji Čubre – Čičin most, Čubre – Suvača, Čičin most – Tržić most. Mine se navodno nalaze i na južnim predjelima Božić Glavice, jer štite sjeverni dio kasarne, to mi je poznato jer nam je saopćeno da se ne smijemo tamo kretati.

Institucije koje rade u Slunju su: općina Slunj, a predsjednik je Mile Bosnić, njegovi pomoćnici su Željko Krmar i Mlađan Mile tzv. ''Šilota'', predsjednik Izvršnog vijeća je Milovan Matijević, radnici Gordana Ulemek, Branko Katić, Milan Končar, Đuka Trbojević, Rade Bjelobrk, Boško Kukuruzović.

Elektra: poslovođa Banda Mile zv. ''Škico'', Savić Ljubomir, ostale ne poznajem.

''Saobraćaj'' Slunj: direktor Srećko Butko, zamjenik direktora Rade Mišković, vozači Majstorović Milan, Polovina Đuro, Blanuša Nikola – navedeni voze autobus na relaciji Slunj-Beograd, mehaničar Karamarković Milorad, ostale ne poznam.

Dom zdravlja: direktor Ljuština (ime mi nije poznato, ali znam da je iz Beograda i da je zet od Dragojevića), Sjerić Milja – glavna sestra, te Grubor Duška, ostale neznam.

Pekara: Lovre Flanjak i Bunčić Mišo, ostale nepoznam.

Pripadnici TO koji su bili obučeni i naoružani su slijedeći: Božić Đorđe, Trbojević Mile, Vujčić Milan, Slavović Mario, Krnić Dado, Katić Mile – ''Bocun'', Dragan Brdar, Lacković Milan, Dane Grković, Višnjić Nikola, Orlović Dragan, Banda Mile, Dević Simo, Savić Ljubomir, Krnjeta Rade, Dereta Pero, Mirčić Pero, Vukojević Milan, Miljušević Mile, Grubor Gojko, Kotur Nedeljko, Kotur Zoran, Tepavac Nikola, Zinaić Miroslav, Jančić Sreto, Milošević Nenad, Pašić Lepko, Pašić Zdravko, Pjevac Gojko, Pjevac Čedo, Kvočka Vajo, Belković Siniša, Čokeša Branko, Vučković Vlado, Kukić Miloš, Barać Đuro, Krnjeta Mile, Perić Mićo, Perić Vlado, Pekeč Mile – matičar, Ćosić Bogdan, Krmar Mirko, Orlić Nikola, Vukojević Dragoljub, Sudar Predrag ''Peco'', Čačić (Braco), Ralić Mile ''Meho'', Alinčić Đuka, Alinčić Mile, Vojnović Željko, Duduković Ilija, Majstorović Milan, Polovina Đuro, Dmitrović Mile sin Mirka, Dragojević Brane, Milanović Pero, Višnjić Mića ''Kubala'' ostale ne poznam.

Napominjem da je prilikom napada TO na Slunj iz pravca Veljuna glavnokomandujući bio Strunjaš Milan, a iz pravca Primišlja u ulozi komandira voda bio je Đuro Opačić i Vlado Vučković. To sam doznao na taj način što sam čuo razgovor između Opačića i jednog poručnika meni nepoznatog, jer isti su se hvalili i prepirali koji je bolje vodio tenkove. U tom razgovoru dobro sam čuo kad je Opačić rekao da nije nikad prije komandirao tenkovskim vodom pa je tenkove bolje rasporedio od poručnika koji je u tome profesionalac.

 

 

 

Ovl. službena osoba:


 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNO TUŽITELJSTVO KARLOVAC

Broj: KT-40/92

Karlovac, 16.lipnja 1992.godine

ZC/JK

 

 

VOJNI SUD

 

K A R L O V A C

 

 

Na osnovu članka 45 stavak 2 točka 3 preuzetog ZKP-a (NN 53/91) i članka 7 stavak 2 Uredbe o primjeni Zakona o krivičnom postupku u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske (NN 73/91 i 25/92) podižem,

 

 

O P T U Ž N I C U

 

protiv

MILE PEURAČA, sin Bože i Stanke, rođ. Bokun,

rođ. 1.1.1956. u Karlovcu, gdje i prebiva

Trg kralja Petra Svačića br. 3,  oženjen,

upravni pravnik, Srbin, drž. RH,

 

da je:

 

 

u vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku od strane tzv. ''JNA'' i drugih srbočetničkih paravojnih formacija, kojima je bio cilj odcjepljenje dijelova teritorija Republike Hrvatske i stvaranje tzv. ''SAO Krajine'', i nakon 8. listopada 1991. godine unatoč tome što je državljanin Republike Hrvatske nastavio sa borbom protiv legalnih snaga Republike Hrvatske, te se dobrovoljno pridružio formacijama tzv. ''JNA'' na području Slunja, gdje je sudjelovao u napadu na to mjesto, a zatim je preuzeo komandu tzv. ''vojne policije'',

 

dakle, kao građanin Republike Hrvatske za vrijeme oružanog sukoba služio u neprijateljskoj vojsci i sudjelovao u oružanim sukobima kao borac protiv Republike Hrvatske,

 

pa da je time počinio krivično djelo – služba u neprijateljskoj vojsci – označeno i kažnjivo po članku 119 stavak 1 preuzetog Krivičnog Zakona (NN 53/91),

 

 

Stoga

 

P r e d l a ž e m

 

  1. da se pred tim kao stvarno i mjesno nadležnim sudom održi glavna rasprava,
  2. da se na raspravu pozove okr. Peurača Mile, te da se provede dokaz saslušanjem Rakinić Gojka kao svjedoka,
  3. da se na raspravi izvrši uvid u rješenje Sekretarijata za unutrašnje poslove (2), rješenje Policijske uprave Karlovac (3), i (5),

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

 

Policijska uprava Karlovac je podnijela prijavu protiv Peurača Mile radi krivičnog djela pobliže opisanog u izreci ove optužnice.

 

Iz rješenja o primanju na rad broj III/I-27078/1-1978 iz Ministarstva unutarnjih poslova RH vidljivo je da je okrivljenik bio zaposlen u Policijskoj upravi u Karlovcu. Nakon samovoljnog neopravdanog izostanka više od 5 dana, Ministarstvo unutarnjih poslova RH donijelo je rješenje kojim prestaje radni odnos okrivljeniku Peurača Mili u Policijskoj upravi u Karlovcu.

 

Iz prijave proizlazi da je okrivljenik uhićen dana 21.9.1991.g. prilikom napada na Logorište kod Karlovca, sa većom grupom rezervista tzv. ''JNA''. Iz osobnih podataka okrivljenika proizlazi da je po nacionalnosti Srbin, međutim da je državljanin Republike Hrvatske.

 

Iz izjave Rakinić Gojka proizlazi da se momentalno okrivljenik Peurača Mile nalazi na vojnom poligonu kod Slunja, kao pripadnik vojne policije, sa činom kapetana, te da je inače komandir odjela vojne policije.

 

Prema službenoj zabilješci na listu br. 4). proizlazi da je okrivljenik od 8.8.1991.g. aktivni član tzv. ''JNA'' sa činom kapetana, a da se aktivirao u kasarni 5512 – Logorište, pored Karlovca.

 

S obzirom na sve navedeno smatram da je okrivljenik Peurača Mile ostvario sva bitna obilježja krivičnog djela službe u neprijateljskoj vojsci iz članka 119 stavak 1 preuzetog KZ (NN 53/91). Naime, i nakon 8. listopada 1991.g. unatoč tome što je državljanin RH okrivljenik je dobrovoljno nastavio borbu protiv legalnih snaga Republike Hrvatske i to na strani tzv. ''JNA'', koja je zajedno sa drugim srbočetničkim nelegalnim formacijama vodila oružane akcije radi otcjepljenja dijelova teritorija RH i stvaranja tzv. ''SAO Krajine''. Okrivljenik se dobrovoljno pridružio neprijateljskoj vojsci na području vojnog poligona nedaleko Slunja, gdje je u činu kapetana i na mjestu komandira vojne policije neprijateljske vojske. U tom svojstvu je sudjelovao i u napadu na Slunj, pa je sasvim jasno da je ostvario sva bitna obilježja krivičnog djela iz članka 119 stavak 1 preuzetog KZ (NN 53/91), zbog čega je valjalo podići ovu optužnicu koja je opravdana i na zakonu osnovana.

 

Zbog toga što okrivljenik za sada nije dostupan legalnim organima pravosuđa Republike Hrvatske, budući se nalazi na području koje nije pod kontrolom njenih legalnih snaga, predlažemo da se temeljem članka 300 stavak 3 preuzetog Zakona o krivičnom postupku suđenje vrši u odsutnosti, jer smatramo da postoje važni razlozi da se suđenje održi.

ZAMJENIK VOJNOG TUŽITELJA

Zdravko Car



REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD U KARLOVCU

IV K-107/92

Kv-100/92

 

 

R J E Š E N J E!

 

 

Vojni sud u Karlovcu, u vanraspravnom vijeću sastavljenom od suca Zvonimira Matana kao predsjednika vijeća, te sudaca Mladena Kosijera i Nine Bubaš kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Sande Rastovski u kriv. predmetu protiv okr. MILE PEURAČA, radi kriv. djela iz čl. 119. st. 1 preuzetog KZ-a (NN 53/91), na sjednici vijeća dana 30. lipnja 1992.godine

 

 

r i j e š i o  j e

 

 

protiv

 

MILE PEURAČA, sina Bože i Stanke, r. Bokun,

rođen 1.1.1956. u Karlovcu, gdje i prebiva,

Trg kralja Petra Svačića br. 3, oženjen,

upravni pravnik, Srbin, državljanin RH

 

 

Temeljem čl. 191 st. 2. točka 1. preuzetog ZKP-a (NN 53/91)

 

 

ODREĐUJE SE PRITVOR

 

 

koji počinje teči od dana lišenja slobode okrivljenika.

 

Temeljem čl. 300 st. 3 i 4 preuzetog ZKP-a (NN 53/91).

 

 

Određuje SE PROVOĐENJE SUĐENJA U

ODSUTNOSTI OKRIVLJENIKA

 

 

Temeljem čl. 551. st. 1 i 2 preuzetog ZKP-a (NN 53/91)  protiv okrivljenika se naređuje.

 

 

 

 

IZDAVANJE TJERALICE

 

 

Raspisivanje tjeralice povjerava se MUP-u Karlovac koji nakon pronalaska okrivljenika treba lišiti slobode i privesti u Vojni sud Karlovac u uredno vrijeme, a izvan tog vremena u Okružni zatvor Karlovac i o tome odmah obavijestiti Vojni sud Karlovac.

 

 

Obrazloženje

 

 

Vojno tužiteljstvo Karlovac pod br. KT-40/92, od 16. lipnja 1992. godine podnijelo je optužnicu protiv Mile Peurača, radi kriv. djela iz čl. 119 st. 1 preuzetog KZ-a (NN 53/91), kako je to pobliže opisano u optužnici, te u istoj stavljen prijedlog da se privede suđenje u odsutnosti okrivljenika.

 

Osnovana sumnja da je okrivljeniku počinio utuženo kriv. djelo proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka. Okrivljenik je nedostupan legalnim organima hrvatske vlasti, pa stoga postoje razlozi za određivanje pritvora kao i izdavanje tjeralice.

 

Kako je okrivljenik nedostupan državnim organima Republike Hrvatske, a radio se o teškom kriv. djelu uperenom protiv RH, koje je vijeće ocijenilo da u smislu generalne spec. intervencije postoje izuzetno važni razlozi da se provede suđenje u odsutnosti.

 

Stoga je odlučeno kao u izreci.

 

Karlovac, 30. lipnja 1992. godine

 

 

ZAPISNIČAR:                                                                                    PREDSJEDNIK VIJEĆA:

 

 

 


 

REPUBLIKA HRVATSKA

VOJNI SUD U KARLOVCU

K-107/92

Kv-281/92

 

 

R J E Š E N J E

 

 

Vojni sud u Karlovcu u vanraspravnom vijeću sastavljenom od sudaca Zvonimira Matan kao predsjednika vijeća te sudaca Mladena Kosijer i Marijana Janjac kao članova vijeća uz sudjelovanje zapisničara Sande Rastovski u kriv. predmetu protiv okr. MILE PEURAČA, radi kriv. djela iz čl. 119. st. 1 preuz. KZ-a, postupajući po službenoj dužnosti, u sjednici vijeća održanoj dana 13. studenog 1992.godine

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

I           Temeljem čl. 1. st. 2. Zakona o oprostu od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske (NN 5/92) krivični postupak protiv okr.

 

MILE PEURAČA, sina Bože i Stanke, r. Bokun,

rođen 1.1.1956. u Karlovcu, gdje i prebiva,

Trg kralja Petra Svačića br. 3, oženjen,

upravni pravnik, Srbin, državljanin RH

 

radi krivičnog djela iz čl. 119. st. 1. preuzetog KZ-a (NN 63/91), se o b u s t a v l j a.

 

II          Rješenje istražnog suca ovog suda od 30. lipnja 1992. godine br. Kv-100/92 (K-107/92) kojim je određen pritvor protiv Mile Peurača, stavlja se van snage.

 

III        Naredba istražnog suca ovog suda od 30. lipnja 1992. godine br. Kv-100/92 (K. 107/92) kojom je određeno izdavanje tjeralica protiv okr. Mile Peurača se povlači.

 

IV        Temeljem čl. 99. preuz. KZ-a trošak krivičnog postupka pada na teret budžetskih sredstava suda.

 

 

Obrazloženje

 

 

VT Karlovac pod brojem KT-40/92 od 16. lipnja 1992. godine podiglo je optužnicu protiv I okr. Mile Peurača kako je to pobliže opisano u izreci optužnice.

 

Istražni sudac ovog suda prije podizanja optužnice proveo je istragu pa je rješenjem i naredbom odredio pritvor i raspisao tjeralicu.

 

Postupajući u smislu Zakona o oprostu pod službenoj dužnosti Vijeće je ocijenilo da postupak treba obustaviti pa je stoga rješenje o pritvoru stavljeno van snage, a tjeralice su povučene. Stoga je odlučeno kao u izreci.

 

Karlovac, 13. studenog 1992.godine

 

 

 

ZAPISNIČAR:                                                                              PREDSJEDNIK VIJEĆA:

Sanda Rastovski v.r.                                                                     Zvonimir Matan v.r.

 

 

 

 

 

Dodaj komentar


Sigurnosni kod
Osvježi

Iskazi - Srpski zločini RH

TRANSLATE


SURADNICI

majhen
sarunic
dragic
budimlic
grgic
ARGUS
NEIMENOVANI

Priopćenja u toku političkog progona HDZ-ove vlade,Ive Sanadera i haaškog tužiteljstva - Text

PRIJATELJI

KOMENTARI